Piše: Ivana Perković Rosan
Prava ljudi koji su u Hrvatskoj zatražili međunarodnu ili privremenu zaštitu bila su glavna tema okruglog stola ‘Ljudi u pokretu’ u organizaciji Grada Zagreba te u suradnji s udrugama Centar za kulturu dijaloga, Are you Syrious i Liječnici svijeta. Voditeljica gradskog Odjela za promicanje ljudskih prava i civilno društvo, Jana Radić, referirala se na Akcijski plan Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. Istaknula je da im je planom olakšano ostvarivanje prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, učenje jezika i obrazovanje te zapošljavanje. Osiguravanje smještaja, psihološka pomoć, učenje jezika, prijevoz, članstvo u knjižnicama samo su neke od mjera kojima se pomaže u integraciji.
‘Grad neke od mjera provodi samostalno kako bi proširio svoj integracijski kapacitet. Novi projekt je počeo početkom godine, a prije tjedan dana smo saznali da smo dobili još jedan projekt Cities for Refugees tako da će biti još dosta integracijskih mjera’, rekla je Radić u uvodnoj riječi.
Uz pomoć prevoditeljice Natalije Lumezi iz Isusovačke službe za izbjeglice, perspektivu žena u migracijama iznijele su žene koje su iz Ukrajine izbjegle s djecom. Da nije sve tako crno govori primjer Ukrajinke koja se unatoč jezičnoj barijeri zaposlila već nakon tri mjeseca. No, pred drugom je tek početak borbe za pokretanje posla sa sunarodnjakinjama. Na tribini je svoje iskustvo podijelila i majka troje djece iz Iraka koja je naglasila kako je godinu dana teško živjela u Bosni i Hercegovini dok nije napokon krenula iz početka u Hrvatskoj i to uz pomoć projekta ‘Novi susjedi’ Centra za kulturu i dijalog.
Nejra Kadić Meškić iz Centra za kulturu dijaloga osvrnula se na najveće prepreke s kojima se suočavaju ljudi s odobrenom međunarodnom zaštitom.
‘Radimo na izravnom pružanju pomoći, ali i na senzibiliziranju lokalne zajednice. U bilo koje doba mi smo tu za njih ako im zatreba pomoć. Ima jako puno izazova, od jezika koji nije lagan, a često je i nepoznavanje njihovih prava od strane javnih službenika’, izjavila je Kadić Meškić koja je apelirala da bi se prava ljudi s privremenom i međunarodnom zaštitom trebala izjednačiti kao što je to slučaj s pravom na besplatnu uslugu knjižnica.
I aktivistica Anamarija Macanović iz udruge Are you Syrious se susreće sa sličnim problemima. Istaknula je kako i njihova udruga nailazi na brojne birokratske zavrzlame te da službenici često nisu dovoljno upoznati s pravima ljudi u pokretu. Kao pozitivno je istaknula mjere učenje jezika i free shop.
‘Imamo popunjene tri grupe tečajeva hrvatskog za odrasle, a trenutno u njima sudjeluje više tražitelja azila nego onih kojima je odobrena međunarodna zaštita. To pokazuje da je interes velik iako su ljudi još uvijek u procesu. Osim toga imamo i tečajeve opismenjavanja, imamo free shop gdje oni mogu, baš kao i svi građani u potrebi, odabrati odjeću, obuću i higijenske potrepštine’, rekla je između ostalog Macanović.
U ime Liječnika svijeta na tribini je govorila psihologinja Sunčica Lazanski.
‘Postoji jaz između prava i mogućnosti njihovih ostvarivanja. Zdravstvena zaštita je na jednom kraju grada, a prihvatilište na drugom pa je teško ostvariti tu zaštitu. Uz to postoji problem kulturalnih barijera kao i jezičnih. Radim s osobama koje su u postupku, ali još nisu ostvarile pravo na međunarodnu zaštitu što je zapravo jedna iznimno teška situacija i patnja’, rekla je Lazanski koja je naglasila i koliko je jako važno pružati psihološku pomoć aktivistima koji rade s ljudima u pokretu jer se na svom poslu suočavaju s teškim sudbinama.
I za kraj, pozitivni primjeri integracije svakako su Sirijac Antonio, koji sada kao zaposlenik Isusovačke službe za izbjeglice pomaže drugima, te bivši migrant iz Turske Semih, danas uspješan student prava koji je tečnim hrvatskim jezikom vodio ovu tribinu.
