Piše: Antonija Dujmović
Položaj i osnaživanje ruralnih žena u hrvatskom društvu, okosnica je dvodnevne konferencije “Ruralne Europljanke” koja je 24. listopada okupila preko stotinu sudionika i sudionica u Oris Kući arhitekture u Zagrebu. Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” u okviru međunarodnog projekta „ZaŽene – povezane znanjem i iskustvom“. Drugi dan Konferencije, 25. listopada, rezerviran je za temu „Ruralne Europljanke u medijima i društvenom životu“.
“Ovo je na neki način neformalna inicijativa osnivanja zajedničke platforme “Ruralne Europljanke” kojom će se još više osnažiti položaj žena u ruralnim područjima kroz suradnju, širenjem mreže na međunarodnom i nacionalnom nivou, kontinuiranim obrazovanjem i promoviranjem žena ruralnih područja”, kazala je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”.
Na temelju osobnih uspješnih primjera, na konferenciji su izlagale brojne žene na temu položaja, uloge i značaja ruralnih žena u društvu. Organiziran je i panel na kojem su sudjelovale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.
Pravobraniteljica Ljubičić kazala je da su u Hrvatskoj učinjeni značajni pomaci od kada je načelo ravnopravnosti spolova postalo ustavna kategorija – poglavito u zakonodavnom okviru, tretiranju nasilja kao društvenog, a ne privatnog problema, detabuiziranju seksualnog nasilja i uznemiravanja, poticanju ženskog poduzetništva i sankcioniranju diskriminatornih praksi pri zapošljavanju žena. “Napravili smo puno u protekle 22 godine, međutim, kao i na razini EU, ali s puno manje financijskih sredstava, prilično sporim koracima rješavamo izazove naših ruralnih žena”, naglasila je Ljubičić.
Pravobraniteljica je pobrojala neke prepreke s kojima se susreću žene ruralnih područja. “Nedovoljna podrška obitelji, nedovoljna infrastruktura, nedovoljan senzibilitet lokalne zajednice za izgradnju javnih servisa i infrastrukture, nedostupnost edukacija i priprema za pristup financijskim sredstvima te nedovoljna sređenost vlasničkih odnosa s čime je povezana nedostupnost kapitala za inicijalno poduzetništvo”.
Potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica, ukazala je na jedan od temeljnih problema Hrvatske i EU – depopulaciju ruralnih područja.
“Čak 80 posto prostora Europske unije je ruralno područje, a na njemu živi samo jedna trećina europskog stanovništva. Isto se može preslikati na Hrvatsku. Osim toga, problem je i sve starija populacija, nastavi li se ovim trendom, procjene su da će do 2070. godine stanovništvo EU činiti samo 4 posto ukupnog svjetskog stanovništva. S tim postotkom liderska uloga EU u svijetu nije ostvariva. Radi se o Europi koja stari, o Hrvatskoj koja stari. Treba duboko promišljati na koji će se način mirovinski sustav nositi s time”, kazala je povjerenica EK za demokraciju i demografiju.
I predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, također se osvrnula na ovaj ključni problem. “Dvjesto sela ostalo je bez stanovnika, sedamsto sela je pred izumiranjem”, kazala je Petir referirajući se na pokazatelje popisa stanovništva 2021. Ministrica za poljoprivredu Marija Vučković, također je depopulaciju ocijenila pitanjem broj jedan: “Više niti ne govorimo o promjeni trendova, već o usporavanju depopulacije.”
Dubravka Šuica kazala je da su žene posebno naglašene u svim politikama koje donosi Europska unija. “U ovom trenutku 8 milijuna žena u EU ne sudjeluje na tržištu rada jer obavljaju neformalnu skrb. Zato smo usvojili jedan dugoročni paket o skrbi o djeci i starijima. Radimo na stvaranju uvjeta u ruralnim sredinama kako bi se mladi ljudi odlučili na imanje obitelji. Rađanje djece je naravno osobni izbor, svatko odlučuje za sebe, no ako postoje uvjeti ljudi neće imati potrebu napuštati ruralna područja. Iznad svega je digitalni prioritet, trebamo široko pojasni internet u svim područjima Hrvatske jer danas nije osnovno pitanje gdje sam, već koliko sam povezan. Sve ovo nastojimo postići našim mjerama i fondovima”, kazala je Šuica.
“Žene se suočavaju s izborom, hoće li raditi ili brinuti o obitelji, djeci i starijim osobama. Zato ženama trebamo osigurati dostupnost vrtića, socijalne skrbi, digitalne mogućnosti. Različiti su izazovi pred nama. Ovoga trenutka nije toliko problem niti novac, novaca ima, samo trebamo vidjeti na koji ćemo način preoblikovati naš ruralni prostor, riješiti depopulaciju stanovništva, a sve to neće ići preko noći”, nadovezala se eurozastupnica Sunčana Glavak.
Sudionice panela “Od izazova do uspjeha” / Foto: Tea Lukinić Marić
Ministrica Vučković iznijela je i neke podatke iz svojeg resora. “Danas preko 50 tisuća poljoprivrednih gospodarstava nose hrvatske žene, što je gotovo 30 posto u odnosu na ukupan broj. Po ovome smo na razini EU prosjeka. Kada je riječ o korištenju Programa ruralnog razvoja u posljednjih nekoliko godina postotak ugovorenih sredstava za gospodarstva koja nose žene prati njihov udio u ukupnom broju, no ipak nešto je niži.”
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir apostrofirala je važnost prepoznavanja multifunkcionalne uloge žena kao onih koje proizvode hranu, čuvaju biološku raznolikost i obiteljske vrijednosti.
“Prihvaćen je i naš amandman na Zakon o poljoprivrednom zemljištu da se za žene poljoprivrednice uvedu dodatni bodovi kao i za mlade poljoprivrednike kod zakupa zemljišta. Želimo da rad ruralnih žena postane priznat i kroz financijske omotnice koje imamo za mlade poljoprivrednike, gdje mladi poljoprivrednik trenutno može dobiti do 50 tisuća eura, a to će se u sljedećem programskom razdoblju popeti na 100 tisuća eura. Trebamo vidjeti kako na sličan način možemo pozicionirati i žene poljoprivrednice”, kazala je Petir.
Ministrica Vučković kazala je da je Vladin cilj osigurati temeljnu infrastrukturu putem Programa ruralnog razvoja, ali još više putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te putem kohezijske politike EU-a.
Ovakve aktivnosti na nacionalnoj razini, pravobraniteljica Ljubičić je ocijenila dobrim te napomenula kako se često zaboravlja značaj i odgovornost lokalne razine. “Potrebna je osviještenost lokalne zajednice da se unaprijedi položaj ruralnog stanovništva, mladih obitelji koje odlučuju ostati na tim područjima. Ima sjajnih primjera Varaždinske županije, Međimurske županije, Koprivničko-križevačke županije gdje se upravo zahvaljujući senzibilitetu lokalne zajednice subvencioniraju jaslice, vrtići, osiguravaju produženi boravci u školi i takvim politikama privlače ljude iz urbanih u ruralna područja.”
Šuica se nadovezala na Ljubičić istaknuvši značaj lokalnih politika. “Globalne politike i strategije uvijek se svode na lokalno. Zato je jako važno da se žene uključe i u taj politički dio, da se kandidiraju na lokalnim izborima. U politici sam od 1990-e, i bila sam protiv kvota, smatrala sam da se mi moramo same nametnuti. Što sam starija sve sam uvjerenija da su kvote jedino rješenje. Žene ipak bolje razumiju o čemu se radi vezano uz sve ovo o čemu smo govorile. Jako je bitno tko je načelnik ili načelnica i je li u stanju primijeniti nacionalni program kao i koje će prioritete odrediti”, poručila je potpredsjednica EK Šuica.
Načelnica Općine Lovas, Tanja Cirba, iznijela je primjer kako ova lokalna zajednica potiče programe usmjerene ruralnim ženama. “Imamo jedan vrlo kvalitetan projekt Centar za održivi razvoj, financiran je EU sredstvima, a bavi se problemom kako seosku ženu osposobiti za tržište rada. Kroz taj program radimo na oživljavanju starih zanata, nakon višemjesečnih edukacija danas imamo nekoliko kvalitetnih proizvođačica rukotvorina od zlatoveza i šlinge. Taj tradicijski dio pokušavamo povezati s onim urbanim modnim dijelom i dobiti novi kvalitetan proizvod. Na taj način kroz društveno poduzetništvo angažiramo i povezujemo naše žene.”
