Piše: Nikolina Blažanović
Ako ste posljednjih tjedana pratili društvene mreže Udruge Status M, mogli sve vidjeti zanimljive kratke videe s dvije sugovornice koje su govorile o svojim životnim iskustvima. Oni su dio kampanje Status žene, a više o njoj rekle su nam Rebeka Crnoja, volonterka Statusa M i studentica socijalnog rada te Elizabeta Matković, koordinatorica projekta i edukatorica u Statusu M, također socijalna radnica.
„Status žene je kampanja na društvenim mrežama koja, kako i samo ime govori, ističe status, odnosno položaj žena u našem društvu. U ožujku obilježavamo Međunarodni dan žena te smo iz tog razloga proteklog mjeseca željeli_e posvetiti ciklus objava upravo navedenoj temi. Na našim društvenim mrežama (Facebooku i Instagramu) govorimo o rodnom jazu, femicidu, rodnim stereotipima i očekivanjima od žena, socijalizaciji žena, ali i otvaramo prostor za glas žena koje su izložene višestrukoj diskriminaciji, poput žena s invaliditetom i Romkinja“, objašnjavaju pozadinu i cilj kampanje.
Kampanja se odvijala na društvenim mrežama i objavama objašnjavala osnovne pojmove vezane uz rodni jaz, stereotipe o ženstvenosti te utjecaj normi na žene i muškarce.
Kao glavne pojmove kampanje izdvojile su socijalizaciju žena i toksičnu ženstvenost: „Procesom socijalizacije dolazi do usvajanja rodnih stereotipa odnosno očekivanja o tipičnom ponašanju muškaraca i žena (npr. curice bi trebale biti pristojne, muškarci moraju biti dominantni, cure ne vole nogomet već šminku, dečki ne bi trebali plakati…). Kroz socijalizaciju žena, društvo nameće svoje okvire i stvara „plodno tlo“ za toksično ponašanje pa tako i toksičnu ženstvenost. Važno je na vrijeme prepoznati rodne stereotipe koje smo usvajali od malih nogu, a kojima smo vjerojatno i dalje izloženi. Dok nam oni pomažu u procesuiranju i kategoriziranju mnoštva informacija koje dobivamo iz okoline ipak je potrebno uvidjeti da se taj proces odvija putem generalizacije, a ona ne dopušta da osobe promatramo kao individue.“
„Također je važno propitati stavove i razmišljanja koja su nam odrasli prenosili i kritički se osvrnuti na njih. Moramo shvatiti da su i ti odrasli svoje stavove često temeljili na emocionalno obojenim pretpostavkama koje često nemaju nikakvog temelja u znanosti, a koje mogu bitno naštetiti određenoj grupi ljudi odnosno u ovoj situaciji ženama. Važno je informirati se o rodnim stereotipima, učiti o njima i njihovim posljedicama te spoznati da je na nama da prekinemo njihov transfer na nove generacije. Važno je razlučiti ove kompleksne konstrukte kako bi potaknuli kritičko razmišljanje o onome što nam je nametnuto od strane patrijarhata. Prepoznajemo koliko je važno raditi s mladima, ali i sa stručnjacima_kinjama na prepoznavanju štetnih rodnih stereotipa, dok putem kampanja u lokalnim zajednicama i na društvenim mrežama osvještavamo širu javnost“, dodaju.
Uz objave o bitnim pojmovima, pripremili su i kratke videe s dvije gošće kojima su htjeli otvoriti prostor za razgovor i dati glas ženama koje su izložene višestrukoj diskriminaciji. Uz to, htjeli su potaknuti druge na promišljanje kako stereotipi i diskriminatorna ponašanja utječu na njih. U videima su žene govorile o svojim interpretacijama ženstvenosti, iskustvima s diskriminacijom i bivanja ženom.
„Naša prva gošća bila je edukacijska rehabilitatorica Tihana. Tihana je svestrana žena koja je progovorila o svome iskustvu bivanja ženom, odnosno ženom s invaliditetom. Naša druga gošća je Severina, srednjoškolka koja se aktivno sudjeluje u radu Romske organizacije mladih. Ona nam je pričala o svome iskustvu mlade žene, pripadnice Romske nacionalne manjine. Pozivamo vas da čujete njihov glas i ono što imaju za reći“, poručuju za kraj.
