Izložba Žene i tehnika daje širu perspektivu procesa koji su marginalizirali žene u znanosti i tehnologiji

2021-12-08T16:33:15+00:008. prosinca 2021.|Kultura, Znanost|

Piše: Nikolina Blažanović

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu postavljena je izložba „Žene i tehnika – izložba rodno inkluzivne tematike“ koja će biti otvorena do 15. ožujka 2022. godine. O izložbi i uspjesima znanstvenica i izumiteljica razgovarale smo s autoricama izložbe – Barbarom Blasin, Kosjenkom Laszlo Klemar i Teom Kantoci.

Razgovor smo započele položajem izumiteljima i znanstvenica kroz povijest. Autorica izložbe napominju da žene kroz povijest nisu imale ili su imale ograničen pristup obrazovanju i znanosti. Za njih se visoko školstvo u većem dijelu Europe otvara tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Prije toga, samo žene iz viših slojeva mogle su pristupiti znanju i instrumentima potrebnim za znanstvena istraživanja, ali samo posredstvom muških srodnika ili supruga. Čak kada bi i došle do novih znanstvenih otkrića, njihovo ime često ne bi bilo zabilježeno.

„Poznat je primjer Marije Margarethe Kirch (1670. – 1720.), 1. žene koja je otkrila komet, a koja je radila sa suprugom, slavnim astronomom i matematičarom Gottfriedom Kirchom u timu i koja je upravo kao njegova neslužbena asistentica mogla pristupiti opservatoriju. Njezino otkriće dugo se vremena pripisivalo Gottfriedu Kirchu da bi to u konačnici opovrgnule njegove bilješke. To je samo jedan od brojnih primjera. I nakon što je ženama omogućeno studiranje, nakon završenih studija često su bile osuđene na niže rangirane poslove ili na rad u znanstvenim timovima koje su u većini slučajeva predvodili muškarci. Stoga nam je, u odnosu na znanstvenike, sačuvan relativno malen broj imena znanstvenica, a mnoge tek preostaje otkriti“, govore autorice izložbe.

Zanimalo nas je i zašto u školama učimo o puno muškaraca i njihovim uspjesima, a jako malo o istaknutim ženama. „Razloga je mnogo. Povijest koju učimo u školama velikim je dijelom povijest „velikih i slavnih“. U znanstvenoj sferi, historijski gledano, sve do 20. stoljeća nemamo „velikih i slavnih“ izumiteljica jer za to nisu postojali društveni preduvjeti. Stoga su žene najvećim dijelom izostavljene iz dominantnih povijesnih narativa. Ipak, u novije su vrijeme uvrštena neka imena, pa ćemo uz poznate i priznate znanstvenice Marie Curie i Rosalind Franklin, nerijetko naići i na imena znanstvenica iz nešto ranije povijesti, poput engleske matematičarke Ada Lovelace (1815-1852) ili, primjerice, astronomkinje Caroline Lucretie Herschel (1750-1848). No, za „ulazak“ većeg broja žena u preglede povijesti znanosti i tehnike potrebna je promjena paradigme“, objašnjavaju.

Naglašavaju kako izložba nije usmjerena izdvajanju doprinosa pojedinačnih znanstvenica i izumiteljica, nego nastoji dati širu perspektivu koja uključuje sagledavanje složenih društveno-povijesnih procesa koji su utjecali na marginalizirani položaj žena u znanosti i tehnologiji, tj. na njihov ulazak u tu sferu. Iako fokus nije na isticanju individualnih biografija, na izložbi se spominje niz žena koje su svojim radom doprinijela znanosti i tehnologiji. Uz to, izložba propituje i utjecaj razvoja znanosti i tehnologije, važnih izuma, na društveni položaj i status žena s naglaskom na izlazak žena iz privatne u javnu sferu.

Izložba “Žene i tehnika” / Foto: Buga Cvjetanović

Kako se izložba oslanja na odjele stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla pa uključuje i žene koje nisu nužno znanstvenice, ali su profesionalno obavljale poslove koji se stereotipno vežu uz muškarce. To su na primjer pilotkinja ili vatrogaskinja. Izložba, koju možete pogledati svakim danom osim ponedjeljkom, sastavljena je od 14 postaja/izložbenih jedinica interpoliranih u stalni postav Muzeja.

Na koncu su nam autorice izložbe izdvojile neka od imena koja bismo svi trebali znati. Za početak spominju Milenu Varićak, jednu od vodećih stručnjakinja na polju vakuumske tehnike i autoricu brojnih knjiga i udžbenika (npr. Zbirka zadataka iz fizike za srednje škole, koja se upotrebljavala puna tri desetljeća, sve do kraja osamdesetih). Zatim Zlatu Bartl, stručnjakinju za prehrambenu tehnologiju koja je predvodila tim koji je izumio recepturu najpoznatijeg hrvatskog prehrambenog proizvoda – Vegete. Izdvajaju i Vjeru Marjanović-Krajovan, prvu doktoricu tehničkih znanosti u Hrvatskoj, profesoricu na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta, predsjednicu Zavoda za analitičku kemiju i jednu od osnivačica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Metalurškog fakulteta u Sisku i Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu.

„Važno da postoji takva vrsta reprezentacije u javnom diskursu. Ipak, kako smo napomenule, izložba je koncipirana tako da razmatra širi društveno-povijesni kontekst ulaska žena u javnu sferu odnosno uvjetima pod kojim se ti procesi odvijaju. Naglasak je ovdje na kolektivnom. Također, izložbom želimo potaknuti dijalog o aktualnoj poziciji žena u znanstvenom polju odnosno o socijalnoj organizaciji znanosti koja ženama otežava produkciju i napredovanje, tako da izložbu prati popratni diskurzivni program koji ima za cilj otvaranje tih tema“, zaključuju.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.