Izložba Kretnja u tragovima Nade Orel bit će otvorena u ponedjeljak, 21. rujna u 19 sati u Galeriji Događanja Centra kulture na Peščenici, a ostaje otvorena do 31. prosinca.
“Radovi Nade Orel danas postoje rasuti – u originalima, realizacijama u javnom prostoru, fotografijama, katalozima, novinskim zapisima, kritikama i sjećanjima. Izložba ih ne pokušava nadomjestiti niti rekonstruirati kao izgubljenu cjelinu, nego povezivanjem njihovih tragova ponovno ukazuje na njenu jedinstvenu umjetničku praksu koja je od početka 1960-ih obuhvaćala fotografiju i fotogram, skulpturu, akcije, prijedloge i intervencije u javnom prostoru”, piše o izložbi autorica popratnog teksta Sanja Bachrach-Krištofić, grafička dizajnerica, autorica i kustosica.
“Kretnja je jedna od trajnih tema rada Nade Orel: od bilježenja pokreta tijela fotografijom i fotogramom do njegova prevođenja u skulpturu i multimedijalni projekt Kretnja u vremenu. Na izložbi pojam kretnje dobiva i novo značenje – kao kretanje kroz rasute tragove umjetničina opusa i njihovo ponovno povezivanje u prostoru u kojem je djelovala.
Posebno mjesto zauzima Peščenica, uz koju je Nada Orel bila životno i umjetnički vezana. Surađivala je s Centrom kulture na Peščenici, dala ime Galeriji Događanja, radila s djecom i zajednicom te u prostoru kvarta realizirala radove poput Urbanog Trodimenzionalnog stripa i Parka Malog princa.
Izložba istodobno govori o važnosti čuvanja dokumentarne, često nazivane „sekundarne“, građe. Nakon nestanka, rasipanja ili nedostupnosti originalnih djela upravo katalozi, fotografije, tekstovi i drugi dokumenti mogu postati ključni, a ponekad i jedini trag umjetničkog rada. Njihovim ponovnim okupljanjem arhiv postaje prostor novog čitanja, povezivanja i aktiviranja kulturne memorije.
Projekt otvara pitanje odgovornosti institucija za čuvanje takve građe u okolnostima u kojima su arhivi često nepotpuni, raspršeni i nedovoljno financirani.”
Park Mali princ, Nada Orel
Nada Orel (Zagreb, 1939.–2025.) bila je fotografkinja, kiparica i multimedijalna umjetnica. Obrazovala se u području fotografije, likovne pedagogije, tiflopedagogije i kiparstva. Od kraja 1950-ih razvija praksu zasnovanu na komunikaciji, participaciji i djelovanju u javnom prostoru, povezujući fotografiju, fotogram, skulpturu, akciju i multimediju. Često sudjeluje na izložbama Zagrebačkog salona, u sekcijama prijedlog, fotografija i skulptura. Među ključnim projektima su Eksperimentalna slika grada, Trodimenzionalni strip, Park Malog princa te serija radova-fotograma Vaša sjena za povijest, koja kulminira izložbom Muzej sjena u HDLU-u 2001.
Sanja Bachrach-Krištofić grafička je dizajnerica, autorica i kustosica izložbi te istraživačica vizualne kulture. Od 1980-ih djeluje sa suprugom, fotografom Marijem Krištofićem, u tandemu Bachrach & Krištofić. Uz grafički dizajn i fotografiju bavi se koncipiranjem i oblikovanjem izložbi te istraživanjem povijesti dizajna, primijenjenih umjetnosti, urbanizma i popularne kulture druge polovice 20. stoljeća. Autorica je i suautorica brojnih izložbi, publikacija i istraživačkih projekata te dobitnica strukovnih nagrada i priznanja.
