Piše: Antonija Dujmović

Prozivanje u medijima i izloženost kritikama javnosti najveći su izvor profesionalnog stresa socijalnih radnika/ca – pokazalo je to istraživanje provedeno u listopadu na 739 socijalnih radnika/ca iz cijele Hrvatske predstavljeno na okruglom stolu „Socijalni radnici na naslovnici – dijalog s medijima“ u povodu Međunarodnog dana stresa koji se obilježava prve srijede u studenom.

Istraživanje koje je provela Hrvatska komora socijalnih radnika pokazuje da su daljnji izvori stresa u radu s korisnicima/ama nedostatak smještajnih kapaciteta, nedostatak institucija za njihov daljnji tretman te preopterećenost poslom. Pored toga, istraživanje jasno ukazuje u kojoj je mjeri riječ o feminiziranom zanimanju s obzirom da su više od 95 posto ispitanih žene, a tek 5 posto muškarci.

Foto: HKSR istraživanje

Fizički napad u posljednjih godinu dana doživjelo je četiri posto sudionika/ca istraživanja, pri čemu 83 posto nije otišlo na bolovanje nakon toga. Kao razloge neodlaska na bolovanje navodili su nagomilavanje posla, manju plaću, želju da se sve izdrži te nepostojanje vidljivih ozljeda.

Verbalni napad je značajno učestaliji pa ga je u posljednjih godinu dana doživjelo preko 36 posto ispitanika/ca. Gotovo polovina ispitanih koristila je bolovanje u proteklih godinu dana te ih je jednako toliko suočeno s dugotrajnim bolestima ili zdravstvenim poteškoćama.

Najčešće bolesti su visoki krvni tlak (21 posto), kronična oboljenja kralježnice (33 posto), visok kolesterol i masnoće (25 posto) te depresija (15 posto), pokazuje istraživanje.

Na okruglom stolu je glasnogovornica Komore, Nela Pamuković, osvrćući se na negativnu sliku o socijalnim radnicima/ama koja se u posljednje vrijeme stvara u medijima, istaknula da je strah od prozivanja u medijima i kritika javnosti najveći okidač stresa kod socijalnih radnika dok su im uvjeti u kojima rade manje važni.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je da se ove godine pokazalo koliko je socijalni sustav dugi niz godina zapostavljan, da mu nedostaje zaposlenika, da sistematizacije nisu popunjene niti usklađene s pravilnikom, da imaju dvostruko više korisnika nego što bi ih po pravilniku trebali imati te da nemaju osnovna sredstva za rad niti adekvatne edukacije.

Saborska zastupnica Ines Strenja navela je da u sustavu nedostaje oko 2000 socijalnih radnika što predstavlja ogroman problem jer zbog manjka kadra nisu u mogućnosti odraditi svoju uslugu kako treba pa im je to još jedan izvor frustracije.