Već godinama pravobraniteljske institiucije i organizacije civilnog društva upozoravaju da je manjak međusektorske suradnje i institucionalne podrške žrtvama velika prepreka učinkovitosti borbe protiv nasilja u obitelji. U posljednje je vrijeme pokrenuto nekoliko aktivnosti koje idu u smjeru prepoznavanja ovog problema.

Kako bi se unaprijedilo postupanje policije u slučajevima nasilja u obitelji te ojačala međuinstitucionalna suradnja Centar za policijska istraživanja organiziralo je okrugli stol na temu „Nasilje u obitelji – svakodnevni izazovi u praksi“.

Na skupu su, među ostalim, sudjelovali predstavnici/e odvjetništva, sudstva, nevladinih udruga, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te ministri unutarnjih poslova i pravosuđa i ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.

Iz MUP-a su istaknuli da policija usmjerava svoje aktivnost na edukaciju i stručno usavršavanje policijskih službenika/ca te razvijanje maksimalno učinkovitog mehanizma prevencije. S tim ciljem pokrenut je i Nacionalni preventivni program Lily.

Noviteti, uvedeni u posljednje vrijeme, odnose se na educiranje sudaca disciplinskog sudovanja u okviru Ministarstva na ovu temu te edukaciju rukovoditelja srednje razine, odnosno načelnika i pomoćnika načelnika policijskih postaja – ističe MUP.

Dvostruko prijavljivanje, preblage kazne i neučinkovita provedbe zaštitnih mjera

Kako upravo institucionalni mehanizmi trebaju biti funkcionalniji ukazuje i izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. koje je nedavno prihvatio nadležni saborski odbor. Izvješće u ovom segmentu sadržava važne primjedbe i preporuke.

Izvješće navodi da su u 78 posto slučajeva nasilja u obitelji počinitelji muškarci, a u 22 posto žene. Pravobraniteljica Višnja Ljubičić ukazuje na sve izraženiji problem dvostrukog prijavljivanja i uhićenja u slučajevima nasilja u obitelji. Ističe da je potrebna edukacija i više profesionalnog truda policijskih službenika/ca prilikom postupanja kako bi se jasnije razlučilo tko je žrtva, a tko počinitelj nasilja, podsjećajući da je u postupanju važno uzimati u obzir kronologiju ranijeg nasilničkog ponašanja.

Nadalje, značajan problem je i izricanje preblagih kazni (broj bezuvjetnih zatvorskih kazni je ispod 10 posto) te manjkavosti prvedbe zaštitnih mjera koje se inače rijetko i predlažu. U tom je pogledu jako značajna kvalitetna educiranost sudskih i policijskih djelatnika.

Posljedica nesenzibiliziranog pristupa nasilju u obitelji i nerazumijevanja nadležnih institucija je odustajanje žrtve nasilja od prijave počinitelja – naglašava pravobraniteljica Ljubičić.