Piše: Nikolina Blažanović
Učenice Prve gimnazije Varaždin 2.f razreda odlučile su pokrenuti inicijativu imenovanja javne površine kojom žele odati počast Vesni Parun, najvećoj hrvatskoj pjesnikinji 20. stoljeća. Ivona Kurtoić, Josipa Nakić, Renata Turski, Elena Balažinec, Magdalena Tot, Dora Kuzmić i Elena Križnjak učenice su, inicijatorice i aktivistkinje iza ove inicijative kojom su htjele doprinijeti svome gradu.
O inicijativi
Od svoje profesorice Tatjane Ruža saznale su da je u sklopu projekta Grad na drugi pogled organizirana aktivistička radionica. Grad na drugi pogled je putujući interdisciplinarno istraživačko-edukacijski i izložbeni projekt koji je prvi put realiziran 2013. godine. Povezuje edukaciju mladih, razvoj publike, promišljanje grada i umjetničku produkciju.
„U šetnji Varaždinom s voditeljem radionice Sašom Šimpragom uvidjeli smo na moguće promjene u našem okruženju. Od nekoliko stotina gradskih ulica manje od deset nazvano je po ženama. Povodom stote obljetnice rođenja Vesne Parun u školi smo učili o njezinom stvaralaštvu. S obzirom na njezinu značajnost zaključili smo kako bi ona bila najbolji izbor za ostvarenje našeg projekta“, govore učenice o ideji za inicijativu.
Učenice/i i djelatnice/i vrlo su pozitivno reagirali na njihovu inicijativu te su prikupile oko tristo potpisa i krajem travnja ih predale gradskoj upravi. Za imenovanje predložene su tri lokacije u gradu koje još nemaju ime. Zapravo je ovo najčešća opcija pri imenovanju ženskim imenima jer nitko ne treba mijenjati adresu, a površina ionako stoji bezimena.
„Zbog dugotrajne diskriminacije prema ženama većina ulica nazvana je po muškarcima. Nastojeći to promijeniti, borimo se za uspjeh naše inicijative jer imenovanjem ulica po ženama promiče se rodna ravnopravnost i društvena jednakost“, naglašavaju važnost svoje inicijative.
U sklopu istog projekta predale su još jednu inicijativu zbog neispunjenog osnovnog standarda na glavnom autobusnom kolodvoru na kojem žele osigurati dodatnu hladovinu i povećati broj klupica za sjedenje.
„Ovaj projekt bilo je jedno divno iskustvo. Naučile smo kako se možemo kao pojedinci u društvu boriti za svoja prava i pridonijeti poboljšanju društva. Audaces fortuna iuvat“, poručuju učenice.
Foto: Projekt Grad na drugi pogled
I drugi žele odati počast iznimnim ženama
U Hrvatskoj je iznimno mali postotak javnih površina imenovanih po ženama pri čemu samo 2,37% ulica i drugih javnih površina nosi imena žena. U Zagrebu je 2014. godine 0,7% javnih površina nosilo imena žena, a prošle godine 1,8% ulica.
Kroz godine su postojale razne inicijative za prepoznavanje važnih žena hrvatske povijesti. Tako, neimenovani park istočno od Ulice Lavoslava Švarca u Zagrebu treba dobiti ime tekstilne dizajnerice i slikarice Otti Berger, a HNS želi da se u jedan park u Osijeku nazove po političarki Savki Dapčević Kučar. KApozitiva je 2017. godine potencirala imenovanje javne površine po Maci Vrbetić, istaknutoj povjesničarki i profesorici, a udruga Kulturtreger se 2018. aktivirala oko imena parka ispred zagrebačke Bookse za kojeg su htjeli da dobije ime po jednoj od tri književnice iz Fonda imena. Prije nekoliko dana je Bolnička ulica u Vukovaru dobila ime po Vesni Bosanac, liječnici i heroini Domovinskog rata.
Katja Vretenar i Zlatan Krajina u svom radu Politike označavanja i patrijarhalna konstrukcija Zagreba kažu da urbano znakovlje povezuje pojedince s društvom. Imena javnih površina imaju ulogu u reprodukciji patrijarhata, a ona se ostvaruje kroz oblikovanje spomenika i ulične nomenklature. Svojom analizom pokazuju da se u Zagrebu većina ulica imenovanih po ženama nalazi na periferiji grada, u malim i sporednim ulicama. Također, žene imaju i tri puta manje skulptura i spomenika. Biti upisan u javni prostor znači dobiti društveno pripisanu relevantnost, poštovanje i zaslugu. Zbog toga žene zaslužuju svoje ulice, trgove, spomenike i druga javna obilježja.
