Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je Indeks ravnopravnosti spolova (en. Gender Equality Index) za 2025. godinu, prema kojem EU ostvaruje ukupni rezultat od 63,4 boda od 100. Time je ostvareno povećanje od 10,5 bodova u odnosu na 2010. godinu, no trenutna dinamika pokazuje da je Europa i dalje udaljena od potpune ravnopravnosti spolova. Također, zabilježeno je i da žene u EU prosječno zarađuju 77% godišnje zarade muškaraca, što znači da moraju raditi 15 mjeseci i 18 dana kako bi dosegle mušku godišnju plaću. Najveći napredak na razini EU vidljiv je u području ekonomskog odlučivanja, dok su u zdravlju i obrazovanju pojedine države zabilježile nazadovanje. Najviši rezultat bilježi i područje zdravlja (86,2 boda), no napredak stagnira. Najslabije ocijenjeno područje ostaje moć s rezultatom od 40,5 bodova, unatoč poboljšanjima posljednjih godina. Pritom ovogodišnji Indeks bilježi da je 31 % žena u EU doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje tijekom života.
Hrvatska je prema ovogodišnjem Indeksu i nadalje dugoročno napreduje te je tako postigla 57,1 bod, čime se svrstava na 21. mjesto u EU. Navedeni rezultat predstavlja napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je ostvarila 24. mjesto na ljestvici. Najbolji rezultat Hrvatska ostvaruje u području vremena (69,6 bodova), posebice u skrbi (61,1 bodova) i društvenim aktivnostima (79,3 boda), gdje zauzima 9. mjesto u EU. Istodobno, najveći izazovi ostaju u području moći, gdje je Hrvatska na 23. mjestu s 21,8 bodova, ponajviše zbog rezultata u društvenoj moći (8,9 bodova). Najveće poboljšanje ostvareno je u području novca, koje je poraslo za 5,3 boda od 2020., ponajviše zahvaljujući rastu financijskih resursa (+9,7 bodova). Korak unatrag zabilježen je u području zdravlja (83,1), koje je palo za 2,5 boda u odnosu na 2020.
U području rada, stopa zaposlenosti u ekvivalentu punog radnog vremena porasla je za žene i muškarce, no ostaje razlika: 45% žena i 55% muškaraca. Žene i dalje rjeđe dosežu upravljačke pozicije, međutim horizontalna segregacija se smanjila – udio žena u ICT sektoru porastao je na 22% (poboljšanje od 6 bodova u odnosu na 2015.).
U području novca, žene zarađuju 84% zarade partnera, dok muškarci prosječno zarađuju 32% više nego partnerica.
U obrazovanju, udio žena s tercijarnim obrazovanjem doseže 52%, znatno više u odnosu na 30% muškaraca. Također, udio žena u tercijarnom obrazovanju općenito, od 2015. porastao je za 13 postotnih bodova, dok je udio muškaraca porastao za 6 postotnih bodova. Žene čine 78 % diplomiranih u područjima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, humanističkih znanosti i umjetnosti, u usporedbi s 22 % muškaraca. Nasuprot tome, žene čine 39 % diplomiranih u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), u odnosu na 61 % muškaraca. Od 2015. godine udio žena u STEM-u porastao je za 4 postotna boda, čineći ga tako jednim od najviših u EU.
U području vremena razlika između žena i muškaraca u skrbi za djecu jedna je od najmanjih u EU. U Hrvatskoj, 38 % žena s djecom u dobi od 0–11 godina provodi više od pet sati dnevno u skrbi za djecu. Za muškarce taj postotak iznosi 33 %, što je najviše u EU za navedeni spol te ujedno predstavlja i najmanju razliku između žena i muškaraca u EU. Međutim, razlike u pogledu obavljanja kućanskih poslova ostaju (65% žena naspram 27% muškaraca obavlja kućanske poslove svakodnevno).
U području moći, žene čine 16% ministara/ica, 34% zastupnika/ca u Saboru te 27 % članova/ica uprava najvećih kotirajućih društava. U sportskim organizacijama udio žena u upravama iznosi 9%.
U području zdravlja, žene rjeđe ocjenjuju svoje zdravlje kao „dobro ili vrlo dobro“ (64%) u odnosu na muškarce (70%), a razlika u očekivanom zdravom životnom vijeku dodatno se povećala.
Kad je riječ o nasilju, prema Indeksu, 25% žena u Hrvatskoj doživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje od 15. godine, što je ispod prosjeka EU, koji iznosi 31%. Otprilike 48 % žena iskusilo je zdravstvene posljedice fizičkog i/ili seksualnog nasilja od 15. godine života. Oko 36% žena koje su u posljednjih 12 mjeseci doživjele fizičko ili seksualno nasilje od bilo kojeg počinitelja nije o tome nikome govorilo.
Svi navedeni rezultati pokazuju kako je Hrvatska postigla značajni napredak i vidljive pomake u pojedinim područjima, međutim, nužno je i nadalje poduzimati kontinuirane mjere za ravnomjerniju raspodjelu skrbi, bolju zastupljenost žena u odlučivanju i smanjenje ekonomskih nejednakosti.
Podsjećamo: Indeks ravnopravnosti spolova pomaže kreatorima politika pratiti i unaprijediti ravnopravnost spolova širom EU. Od kad je prvi put predstavljen 2013. godine, Indeks je postao temeljni alat za praćenje ravnopravnosti spolova u EU te vrijedan instrument za usporedbu napretka, prepoznavanje trajnih nejednakosti i podršku izradi politika temeljenih na dokazima u državama članicama EU. U 2025. godini Indeks je prošao sveobuhvatnu reviziju kako bi se ojačalo njegovo usklađivanje s aktualnim političkim prioritetima EU-a, integrirali novi podaci te ažurirala metodologija. Indeks i nadalje mjeri razlike između žena i muškaraca u šest temeljnih područja – rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te se sastoji od 27 pokazatelja. Podaci za Indeks za ovu, 2025. godinu, uglavnom potječu iz 2024. godine. Rezultati se prema novoj metodologiji kreću od 0 (ne od 1 kao što je bilo prema prethodnoj metodologiji) do najviše 100, pri čemu 0 označava potpunu neravnopravnost spolova, a 100 potpunu ravnopravnost. U Indeks su uključena i dva dodatna područja, ali ona ne utječu na konačni rezultat pojedine zemlje. Područje presijecajućih nejednakosti ističe kako se rodne razlike manifestiraju u kombinaciji s dobi, invaliditetom, obrazovanjem, obiteljskim statusom i migrantskim podrijetlom (na temelju zemlje rođenja). Područje nasilja nad ženama mjeri, prati i analizira najčešće i najraširenije kriminalizirane oblike nasilja nad ženama u EU-u.
S obzirom na uvedene izmjene, cijeli vremenski niz Indeksa rekonstruiran je, primjenjujući ažuriranu metodologiju na prethodne godine kako bi se osigurala potpuna usporedivost kroz vrijeme. Svaki pokazatelj ponovno je izračunat za svaku godinu koristeći najnovije dostupne podatke za tu godinu. Kao rezultat toga, vremenski nizovi Indeksa su ažurirani, a prethodno objavljeni nizovi do 2024. godine više se neće koristiti. Ova revizija osigurava točnost povijesnih podataka, istovremeno omogućujući dosljednu analizu trendova prema novoj metodologiji.
Detaljne informacije o Indeksu ravnopravnosti spolova za 2025., uključujući za Hrvatsku, dostupne su na sljedećoj poveznici.
