Hrvatska iskustva u borbi protiv online nasilja nad ženama model su dobre prakse u EU

2023-02-23T10:37:29+01:0023. veljače 2023.|Civilno društvo|

U nastavku prenosimo tekst Miroslava Edvina Habeka objavljen na portalu zagrebi.hr realiziran u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Hrvatska iskustva u borbi protiv online nasilja nad ženama i nacionalna kampanja koja je rezultirala višestrukim povećanjem prijava online nasilja bili su početkom prosinca 2022. predstavljeni u Strasbourgu te su ocijenjeni kao model dobre prakse u Europskoj uniji.

Naime, prevencija online nasilja nad ženama, zaštita žrtava i kazneni progon počinitelja bila su središnja tema konferencije Udruživanje snaga: primjena okvira kibernetičkog kriminala na digitalno nasilje nad ženama održane pod islandskim predsjedanjem Vijećem Europe.

Iz Hrvatske je na konferenciju pozvana udruga B.a.B.e. kako bi međunarodnu javnost upoznali s domaćim iskustvom suzbijanja online nasilja nad ženama, a glavnu je riječ imao Dean Šarčević, voditelj projekta SURF and SOUND kojega B.a.B.e. provode u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije (AEM),

Kako piše na stranici zeneimediji.hr, najviše zanimanja izazvala je inicijativa prikupljanja potpisa koju su pokrenule B.a.B.e. s ciljem zakonske regulacije osvetničke pornografije. Kako se ističe, upravo je to u konačnici pridonijelo i uvođenju novog kaznenog djela koje kriminalizira dijeljenje seksualno eksplicitnog sadržaja bez pristanka – članak 144a Kaznenog zakona.

Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje su kriminalizirale online nasilje, a vrijedno je još jednom istaknuti kako se izmjenama zakona koji je stupio na snagu u srpnju 2021., taj oblik nasilja kažnjava se kaznama od jedne do tri godine zatvora.

Konkretno, Kazneni zakon bio je dopunjen novim kaznenim djelom – Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. A kako se navodi u novom zakonu, tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi privatnost te osobe, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Uz to, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine onaj tko navedena kaznena djela počini putem računalnog sustava ili mreže ili na drugi način zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba. Kaznena djela progonit će se po prijedlogu oštećenika, ističe se u objašnjenju zakona.

Online silovanje

No, da ne bi ostalo sve u domeni dobrih želja hrvatskog zakonodavca, nova zakonska odredba počela se vrlo brzo primjenjivati u praksi te je već, kako se saznalo u veljači 2022., online nasilje prepoznato i po prvi puta procesuirano kao kazneno djelo seksualnog nasilja počinjeno putem interneta.

Tada je javnosti objavljeno da je zagrebačka policija dva slučaja online seksualnog nasilja proglasila silovanjem i pod takvom optužbom uputila predmete Državnom odvjetništvu koje ih, koristeći baš pojam online silovanje, tako i prihvatilo u svom optužnom prijedlogu. Definirajući seksualno nasilje pojmom ”online silovanje” zagrebačka je policija otvorila i novi put u borbi protiv seksualnog nasilja kojega sve više nalazi na internetu, izvijestili su iz udruge B.a.B.e.

Pritom je i voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji u Policijskoj upravi zagrebačkoj Nikolina Grubišić Požar poručila svima koji dožive online zlostavljanje da ga prijave i da se pri tome ne zamaraju pitanjima je li to kazneno djelo i kakvo. To će procijeniti policija, državno odvjetništvo i sud, istaknuli su na web stranici udruge B.a.b.e te dodali da žrtve trebaju samo da policiji iskreno ispričaju sve što su proživjele, bez stida, jer to pomaže u gradnji čvrstog slučaja te da, naravno, sačuvaju dokaze o zlostavljanju.

I taj je poziv urodio plodom. Naime, krajem listopada policija je izvijestila o uhićenju 21-godišnjaka osumnjičenog za silovanje, podvođenje, prijetnje i prostituciju koji je sa više desetaka žrtava stupao u kontakt preko društvenih mreža. Nakon stjecanja njihova povjerenja i dobivanja fotografija seksualno eksplicitnog sadržaja, dosad najveći serijski online silovatelj tada je krenuo s ucjenama, prijetnjama i zlostavljanjem, ali i seksualnim nasiljem u fizičkom obliku.

Konkretno, zlostavljača se sada tereti da je u posljednje tri ili četiri godine nad čak 36 žrtava počinio rekordnih 57 kaznenih djela. Čak 31 žrtva bila je maloljetna, a posebno je zabrinjavajuće u ovome slučaju da je samo prva žrtva prijavila zlostavljača. Svih ostalih 35 žrtava je šutjelo!

Povjerenje u sustav i edukacija

Uhićenje tog zlostavljača pokazalo je na jasnu povezanost online i fizičkog nasilja, ali ukazalo i na ključne pojmove u njihovu suzbijanju – povjerenje i edukaciju.

”Povjerenje u sustav je potrebno kako bi prijava nasilja postala samorazumljiva. Da bi se to postiglo nužna je edukacija i osvješćivanje šire javnosti s ciljem destigmatizacije žrtve”, isticalo se na stranicama AEM-a.

Upravo podizanje svijesti javnosti o problemu online nasilja nad ženama putem edukativnih radionica za novinare i urednike, a naročito provođenjem nacionalne kampanje, rezultirala je i višestrukim povećanjem prijava online nasilja putem platforme NEON. A upravo je to i cilj projekta – ohrabriti žrtve na prijavu, istaknuo je voditelj projekta SURF and SOUND Dean Šarčević na već spomenutoj konferenciji u Strasbourgu održanoj pod islandskim predsjedanjem Vijećem Europe.

Naglasio je i kako je islandski model suzbijanja online nasilja vrlo napredan i sveobuhvatan, a u njemu se mogu pronaći slična nastojanja kao i u Hrvatskoj.

“Možemo reći da na Islandu, kao i u Hrvatskoj postoji politička volja za hvatanje u koštac s nasiljem nad ženama. Island je također napravio napore, uključujući i financijska sredstva, kako bi pored toga ojačali kapacitete stručnjaka, primjerice policije i pravosudnih tijela kroz edukacije koje obuhvaćaju ovu temu te kako bi proveli mehanizme prevencije, a to je smjer u kojem i mi trebamo ići te takve planove imamo u nastavku provedbe projekta SURF and SOUND 2.0”, rekao je Šarčević.

Financijska injekcija iz Europe

Time je ujedno otkrio i vijest koja je prošla ispod radara šire javnosti. Naime, krajem studenoga novinska agencija Hina objavila je da je Agencija za elektroničke medije (AEM) s organizacijom B.a.B.e prošla na europskom natječaju SURF and SOUND 2.0., čime je osigurano dodatnih 181.240 eura za nastavak programa pružanja besplatnih usluga podrške ženama online nasilja Ukupan iznos za projekt iznosi 201.378 eura, dok su Agencija i B.a.B.e dobile iznos od 181.240 eura. Počevši od ožujka 2023. projekt traje dvije godine’’, navedeno je na stranicama Vijeća za elektroničke medije (VEM).

Voditelj projekta SURF and SOUND Dean Šarčević istaknuo je kako su u udruzi B.a.B.e zadovoljni što je Europska komisija prepoznala rezultate dosadašnjeg projekta i odlučila podržati nastavak SURF and SOUND 2.0 do 2025.

‘’To će nam, prije svega, omogućiti nastavak pružanja besplatnih usluga podrške ženama žrtvama online nasilja i platforme Neon u udruzi B.a.B.e., a koje ćemo proširiti na način da će pored pravnog i psihološkog savjetovanja te podrške Osobe od povjerenja biti dostupna i podrška IT stručnjaka – sve na jednom mjestu’’, kazao je Šarčević za Hinu. Istaknuo je kako će im se, pored dosadašnjeg partnera – Agencije za elektroničke medije, u projektnom konzorciju pridružiti Ravnateljstvo policije i Pravosudna akademija.

‘’To će nam omogućiti da još snažnije nastavimo s aktivnostima jačanja kapaciteta cjelokupnog sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja prema ženama. Cilj nam ostaje isti – eliminacija rodno uvjetovanog online nasilja te da Hrvatska postane primjer dobre prakse u Europi.”, zaključio je Šarčević.

Izvor: zagrebi.hr / Miroslav Edvin Habek

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.