Piše: Ivana Perković Rosan
Godinu dana nakon njene izložbe pod naslovom ‘Naša borba za ljudska prava’, radovi zagrebačke dizajnerice vizualnih komunikacija i produkt dizajnerice Goge Golik ponovno su se našli u galeriji Hrvatskog društva dizajnera kao dio izložbe ‘Sindikat žena’. Riječ je o izložbi na kojoj je predstavljen dizajn feminističkih promotivnih materijala od 1980. do današnjeg doba, a koja je bila i povod da s Gogom Golik popričamo o nizu kampanja koje je napravila za Udrugu B.a.B.e.
Na izložbi ‘Sindikat žena’ izloženo je niz radova Goge Golik, no to je samo djelić njene bogate suradnje s Udrugom B.a.B.e. koja traje 20 godina od Sanje Sarnavke do današnje koordinatorice Zdravke Sadžakov. A sve je počelo, kako nam je ispričala Golik, na fakultetu.
‘Meni je u srednjoj školi razrednica bila Sanja Sarnavka koja tad još nije bila koordinatorica; ali je tada radila u udruzi B.a.B.e. i prvi projekt koji smo radile skupa su bile naljepnice za znak Stop, za prometne znakove, na kojima je pisalo stop nasilju na ženama, stop seksizmu. To mi je prvi projekt koji sam ikada radila, tad nisam ni znala što znači priprema za tisak. Prvi ozbiljniji projekt je bio kada sam već počela raditi u struci.
16 dana aktivizma 2003.
Tada sam radila na projektu koji je meni možda najdraži i najupečatljiviji. U sklopu kampanje ’16 dana aktivizma protiva nasilja nad ženama 2003.’ s porukom ‘Zašto ih nema među nama?’ na Trgu bana Jelačića izložene su srebrne siluete ubijenih žena u prirodnoj veličini s osmrtnicama na kojima je opisan zločin. Na isti je način oblikovan i plakat kampanje koji prikazuje zagrebačku Ilicu u negativu gdje su u gužvi na ulici istaknute srebrne siluete onih žena kojih nema više među nama’, rekla nam je priznata zagrebačka dizajnerica koja je suradnju s Udrugom B.a.B.e. nastavila i kada je radila u poznatoj agenciji Bruketa&Žinić.
16 dana aktivizma 2009.
‘Bio mi je jako zanimljiv i projekt koji sam radila u agenciji Bruketa&Žinić, gdje smo ponovno radili kampanju ’16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama 2009.’ gdje su tema kampanje bile žene silovane u braku, što se isto tako događa, a u našem društvu se to uopće nije smatralo silovanjem, već bračnom dužnosti. Tada smo napravili plakat na kojem je tipičan obiteljski portret, ali gdje je žena zamijenjena lutkom za napuhavanje. Na Cvjetnom trgu imali smo event gdje je bilo izloženo niz tih lutki za napuhavanje s njihovim porukama zašto žene nisu prijavile silovanje, zašto šute. Najluđe je bilo što je sponzorstvo bilo od sex shopa pa je vlasnik htio pokazati čitav dijapazon lutki za napuhavanje, i one koje kleče i sjede raširenih nogu, pa su na kraju bile odjevene jer su izgledale zastrašujuće kad smo ih raspakirali. To je bilo jako dobro primijećeno u gradu. Na klupama na Cvjetnom trgu su sjedile lutke za napuhavanje kao i svi ostali ljudi u gradu’, prisjetila se Golik. Ona autorski potpisuje i izložbu ‘Nasilje u sjeni’, koja je dio aktualne kampanje borbe protiv nasilja nad starijima te video spot ‘Prijavite one koji obezvređuju zlatne godine’ koji se trenutno vrti na televiziji (snimatelj Miran Krčadinac). Spot je očigledno dobro zapažen – iz Udruge B.a.B.e. nam potvrđuju kako ovih dana bilježe više javljanja osoba starije životne dobi.
Nasilje u sjeni, projekt PuSHEd
‘Kampanja je nastala u suradnji account managericom Ivanom Besak i kolegom Draženom Novakom koji je koautor koncepta i copywriter kampanje. Bilo je dosta zanimljivo raditi na projektu, pogotovo zato što nismo mogli prikazati stvarne starije osobe koje su zlostavljane. Na neki smo način trebali prikazati te žene koje nisu tužne, nisu plačljive, već su ponosne žene, koje istovremeno u sebi kriju nasilje, a na plakatima je to pokazano tako da tekstovi o zlostavljanju oblikuju njihove portrete,’ rekla nam je Golik koja je dizajnirala i vizuale za projekt suzbijanja online nasilja nad ženama ‘Surf and Sound’ kojeg Udruga B.a.B.e. provodi u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije. Osmislila je vizuale, brošure, postove i animacije za društvene mreže (produkcija animacije Null studio).
‘Novi način život nažalost dovodi i do toga da se zlostavljanje događa na novi način. Zato kad se radila ta brošura ona nije trebala izgledati kao papir nego kao mobitel i na taj način predstavlja medij kroz koje se to nasilje događa. Sam cover brošure je prikazan kao mobitel kojem je razbijeno staklo, što asocira kako se dogodila određena vrsta nasilja. Tu su korištene boje koje su vezane uz društvene mreže na kojima je mlađa populacija koja je ciljna skupina te kampanje’, istaknula je.
Brošura o različitim oblicima online nasilja nad ženama, projekt Surf and Sound
Na upit je li nužan određeni senzibilitet za tematiku ravnopravnosti muškaraca i žena kako bi se bavilo aktivističkim dizajnom odgovara:
‘Mislim da moraš imati određeni senzibilitet za tematiku. Trebaš na neki način sudjelovati u svemu tome, spojiti se s tematikom koju radiš da bi to napravio dobro, jer ako te to ne zanima nećeš ni naći neko zadovoljstvo u radu’.
Osvrnula se i na vrijeme prije 20 godina kada su rodni stereotipovi bili puno prisutniji u marketinškim kampanjama. Sada se, kako kaže, situacija poboljšala, ali se još uvijek prečesto događa da izađe neka seksistička kampanja.
‘Događa se, ali puno rjeđe nego što je bilo prije, mislim da se to putem društvenih mreža puno lakše širi i onda dođe do osude te reklame i do HURE koja organizira časni sud da se ta reklama makne’, istaknula je Golik.
Za kraj smo je priupitali, kao vlasnicu obrta Babaroga-dizajn studia za kreativni red, koliko je izazovno biti žena obrtnica u Hrvatskoj.
‘Izazovno je, ali ne vidim da tu postoji neki problem, da su dizajnerice manje zastupljene od dizajnera, možda malo više u produkt dizajnu, ali u grafičkom dizajnu ne vidim neke neravnopravnosti’, zaključila je.
PRIJAVI RODNO UVJETOVANO ONLINE NASILJE
Rodno uvjetovano online nasilje nesrazmjerno više pogađa žene. U tijeku je provođenje projekta Surf and Sound 2.0 u okviru kojega udruga B.a.B.e. pruža besplatne usluge podrške žrtvama online nasilja: pravno savjetovanje, psihološku podršku i podršku osobe od povjerenja te IT podršku, a detaljnije informacije mogu se pronaći na platformi NEON – NE Online nasilju!. Projekt se provodi u partnerstu s Agencijom za elektroničke medije, a financiran je sredstvima Europske unije iz programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti.
