Glavne prepreke pristupu žena pravosuđu – zaključci konferencije Vijeća Europe

2021-10-14T15:29:05+00:0014. listopada 2021.|Institucije|

Stručna suradnica Ureda za ravnopravnost spolova sudjelovala je na konferenciji Vijeća Europe „Pristup žena pravosuđu: približavajući se potpunoj ratifikaciji i provedbi Istanbulske konvencije“.

Konferenciju je organiziralo Vijeće Europe u suradnji s Europskom unijom uz sudjelovanje svojih predstavnika/ca i stručnjaka/inja koji se bave pristupom pravosuđu iz rodne perspektive. Uvodne govore održale su Marija Pejčinović Burić, glavna tajnica Vijeća Europe i Helena Dalli, povjerenica za ravnopravnost pri Europskoj komisiji. Obje su naglasile važnost ratifikacije, a onda i implementacije Istanbulske konvencije kao „zlatnog standarda“ u borbi protiv nasilja nad ženama što uključuje i osiguranje jednakog pristupa pravosuđu za žene žrtve nasilja.

Glavne poruke mogu se sažeti kroz odgovore na temeljna pitanja koja su bila zastupljena na konferenciji:

Što je pristup pravosuđu?

  • pristup pravosuđu ne obuhvaća samo učinkovitost pravnog sustava i ostvarenje prava, već i procese kojima se osigurava prilagođenost potrebama stvarnog života žena i muškaraca, a što znači i proceduralnu i materijalnu pravdu.
  • pandemije svih vrsta povećavaju postotak nasilja nad ženama te unazađuju pristup pravosuđu.

Koje su prepreke i tko je njima najčešće pogođen?

  • stereotipi, bilo da se radi o rodu, rasi, seksualnosti ili invaliditetu, negativno utječu na oba vida pravde jer ne sagledavaju činjenično stanje objektivno.
  • iako pristup pravosuđu može biti težak za sve, još je teži za žene zbog rodne nejednakosti u društvu i pravosudnim sustavima, još uvijek prisutne ekonomske i društvene nejednakosti, rodnih stereotipa i predrasuda te raširenosti nasilja nad ženama.
  • postoje tri vrste prepreka pristupa žena pravosuđu:
    (a) nepoznavanje zakona o suzbijanju diskriminacije,
    (b) nejednaka moć – socioekonomski slabiji položaj,
    (c) prepreke uzrokovane kulturom – stereotipi i predrasude.
  • do ograničenja pristupa pravosuđu žena žrtava nasilja najčešće dolazi zbog:
    (a) pogleda na nasilje u obitelji kao problema koji nije hitan i koji je zapravo privatan,
    (b) mitova o tome kakva žrtva zapravo treba biti (npr. postojanje tjelesnih ozljeda).

Objektivnost i neovisnost pravosuđa vs. rodno osjetljivo suđenje?

  • na pravo se gleda s neutralnog stajališta, čime se smatra se da je rodna osjetljivost protivna objektivnosti prava, a zapravo se takvim stajalištem samo normaliziraju stereotipi.
  • smatra se da je primjena rodne analize protivna neovisnosti pravosuđa.
  • pravo na pravično suđenje neće biti obezvrijeđeno niti će okrivljenik biti lišen tog prava ako se primjeni rodno osjetljivo suđenje koje uzima u obzir različita iskustva muškaraca i žena.
  • pitanje formalne (svi su jednaki pred zakonom) vs. materijalne (jednaki rezultati) jednakosti u procesu, jer sustav materijalnoga pristupa jednakosti zahtijeva iskorjenjivanje prakse koja vodi porastu nepovoljnijega položaja i diskriminaciji osobe.
  • rodno osjetljivo suđenje doprinosi legitimitetu sudaca jer isto uzima u obzir različita iskustva pojedinaca, a što znači i utvrđivanje točnijeg činjeničnog stanje stvari.
  • suci/kinje primjenjuju pravo na različite društvene fenomene pa bi se zbog toga bi trebali dodatno, uz pravno obrazovanje, educirati o različitim društvenim problemima, kao što je, na primjer, rodno uvjetovano nasilje.

Tijekom online konferencije Liana Finck, crtačica i ilustratorica za The New Yorker, je simultano crtala dok su predavačice izlagale ili raspravljale kao dio panela. Crteže možete pogledati u galeriji na web stranici Ureda za ravnopravnost spolova.

Izvor: Ured za ravnopravnost spolova RH

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.