Gabrijela Martić: Sve veća prisutnost žena u javnom političkom životu doprinosi kvalitetnoj raspravi

2022-07-25T21:32:36+00:0025. srpnja 2022.|Civilno društvo|

Piše: Ružica Ljubičić

Gabrijela Martić je višegodišnja voditeljica debatnog kluba u II. Gimnaziji (2012.-2021.), trenerica i edukatorica Hrvatskog debatnog društva, članica Vijeća za metodiku koje izrađuje didaktičke i metodološke materijale s učenicima te vanjska suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Hrvatsko debatno društvo je udruga koja promovira debatu kao nastavnu metodu s ciljem razvoja vještina učenika, a djeluje od 1998. godine. U radu koriste debatnu metodu kao način pristupanja problemu iz različitih perspektiva, potičući raspravu te učenje kako zastupati vlastiti, a razumjeti tuđi stav. Do sada je više od 150 škola uključenih u rad debatnih klubova, oko 2.000 učenika godišnje je uključeno u program te više od 200 aktivnih volontera. Iza njih je i 25 Ljetnih škola demokracije. Hrvatsko debatno društvo ima 4 programa a to su Debatni program – aktivnosti usmjerene na razvoj debatnih klubova, turnira i mreže podrške; također aktivnosti usmjerene na razvoj debatne metodologije, Usudi se program – aktivnosti usmjerene na prevenciju štetnog ponašanja bilo koje vrste, Program Zajedno – aktivnosti usmjerene na osnaživanje mladih za aktivno sudjelovanje u svojoj zajednici, Međunarodni program – sve navedeno, ali u međunarodnim okvirima.

Ističe se i pozitivan učinak koji rad ostavlja na mlade korisnike, a koji prema brojnim istraživanjima prolaskom kroz debatni program povećavaju svoje sposobnosti, svoja znanja što dovodi i do većeg uspjeha u daljnjim karijerama. Hrvatsko debatno društvo punopravni je član Međunarodne asocijacije za edukaciju o debati od 1998. godine i World schools debating championship ltd. od 2008. godine te redovni član Mreže mladih hrvatske od 2013. godine.

Gabrijela je za portal Žene i mediji objasnila što je potrebno za sudjelovanje u kvalitetnoj debati. Komentirala je kako žene sudjeluju u panel diskusijama te koje su njihove najveće prednosti i nedostatci u debatama.

Što je potrebno za dobru pripremu u debati?

Svaki govornik, bilo da sudjeluje samostalno u raspravi ili debati, ili se priprema s ekipom treba prvo analizirati okolnosti teme o kojoj će raspravljati. Kako bi to napravio što efikasnije predlažemo sljedeće korake: Definiranje pojmova i situacije o kojoj raspravljamo. Važno je zapisati možemo li očekivati i od suprotne strane (afirmacije ili negacije) da se složi s nama? Možemo li provjeriti objašnjenje tog pojma? Važno je analizirati i dionike kojih se naši prijedlozi i argumenti tiču (primjerice učenici, umirovljenici, radnici, studenti..). U debatama je često pitanje i kako bi se teza provodila u praksi. Neka od dodatnih pitanja su i postoje li ekstremne tvrdnje druge strane od kojih se unaprijed treba ograditi? Naše razloge za ili protiv iznosimo kroz argumente koji su strukturirani kroz četiri dijela: tvrdnja, objašnjenje, primjer i poveznica s tezom. Objašnjenje u argumentima je dobro strukturirati na isti način jer to osigurava da odgovorimo na sva ključna pitanja.

Nakon što dobro strukturiramo argument i objasnimo ga, važno je i provjeriti koliko smo kvalitetan argument napravili. Neke od karakteristika kvalitetnih argumenata su:
• točni – objašnjenje i primjeri su činjenično točni
• važni – koristi/štete koje argument objašnjava odnose se na dovoljan broj slučajeva i čine dovoljno veliku promjenu
• logični – argument se temelji na premisi koja je smislena
• relevantni – argument je povezan s tezom

Žene u debati

Kako javnost promatra žene koje sudjeluju u različitim polemikama, panel diskusijama i gostovanjima?

Držimo kako bi žene koje sudjeluju u polemikama i gostovanjima trebale biti doživljavane jednako kao i njihovi muški sugovornici. Smatramo da upravo sve veća prisutnost žena u javnom političkom životu doprinosi kvalitetnoj raspravi i jednakosti između različitih političkih ideja i prijedloga, te da bi trebale biti jednako valorizirane kao i njihovi muški sugovornici. Vjerujemo da javnost može i treba promatrati žene u javnom medijskom prostoru s poštovanjem, i sa fokusom na sadržaj koje iznose.

Na što žene moraju posebno pripaziti, što je njihova najveća prednost a što nedostatak?

S obzirom na još uvijek aktualne politike pozitivne diskriminacije i manji broj žena u javno političkom prostoru, vjerujemo kako bi žene trebalo osnaživati za javni nastup i poticati da što više sudjeluju u političkim raspravama. U Republici Hrvatskoj je još uvijek prisutan disbalans između broja muškaraca i žena koji sudjeluju u političkoj raspravi, žene su rjeđe panelisti ili gosti u dnevno političkim emisijama. Smatramo kako bi trebalo poticati što veću političku participaciju žena, te otvarati prostor za što većim sudjelovanjem žena u tijelima državne uprave – bilo da je riječ o članicama radnih skupina, zastupnicama u Saboru ili članicama političkih stranaka.

Možete li izdvojiti neke žene koje su odlične u svojim govorima i javnim nastupima?

Uzet ćemo za primjer poziciju županice na posljednjim izborima u RH. Na pozicije županica se kandidiralo ukupno 19 političarki (uključujući i tri kandidatkinje za gradonačelnicu Grada Zagreba koji ima i status županije), a izabrane su dvije. Martina Furdek-Hajdin postala je županica Karlovačke županije, a Antonija Jozić Požeško-slavonske. U sklopu posljednjeg projekta Hrvatskog debatnog društva Demokratsko procijepljenje smo imali priliku surađivati s obje županije i ovim putem pohvaljujemo njihovu spremnost na raspravu i sudjelovanje u okruglim stolovima i panelima. Ističemo i bivšu predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović koja je u većini svojih javnih nastupa bila spremna na raspravu, kao i trenutne zastupnice Hrvatskog Sabora Mariju Selak Raspudić koja u svojim izlaganjima u Saboru iznosi argumentirano i jasno svoje stavove. Primjer dobro pripremljene zastupnice je i Ivana Kekin koja strukturirano i jasno poentira svoje političke stavove.

Ženska prava u panel raspravama i govorima

Koliko je rasprava o ženskim pravima, rodnoj diskriminaciji, nasilju nad ženama važna u javnom prostoru i kako je ona tretirana?

Smatramo kako bi rasprava o ženskim i općenito reproduktivnim pravima trebala biti uviđajna te da bi u nju trebalo uključivati upravo glavne dionike te rasprave – žene. Rasprava o nasilju nad ženama je izuzetno osjetljiva i važna, upravo zbog toga što u RH po posljednjim izvještajima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bilježimo rast ne samo obiteljskog nasilja, nego općenito nasilja nad ženama. Normalizacijom i ozbiljnim pristupom problemima s kojima se žene mogu susresti u obitelji i na radnom mjestu treba pristupati obazrivo i na taj način osnaživati i senzibilizirati širu javnost po tom pitanju.

Što biste savjetovali onima koji izlažu u korist ženskih prava, koje nedostatke primjećujete, a koje su prednosti?

Rasprava o ženskim pravima u Republici Hrvatskoj nije izdvojena od europskih ili globalnih trendova. Vjerujemo kako su ženska prava civilizacijska tekovina, te bi jednakost žena na radnom mjestu, korištenje socijalnih servisa te mogućnost političke participacije trebale biti tretirane kao dio širih javnih politika kojim se osnažuju prava, ali i mogućnosti svih državljana RH. Vjerujemo kako ženska prava, bilo da je riječ o reproduktivnim pravima, radnim pravima ili demografskim politikama trebaju biti podjednako raspravljana od strane ženskih, i muških političkih dionika i predstavnika tijela državne uprave.

Nedavno smo imali mnogo žustrih rasprava o pobačaju, što ste uočili kod obje strane, na čemu još treba poraditi da bi javnost bolje razumjela ovu kompleksnu problematiku, odnosno da bi mogla donijeti stavove i zaključke?

Kao i u svakoj kvalitetnoj zagovaračkoj poziciji, političke stranke i predstavnici određenih prijedloga bi trebali uključiti što veći broj stručnih suradnika, pa i pojedinaca kojih se sam problem tiče. Vjerujemo kako bi kompleksnost teme pobačaja bila puno jasnije prezentirana kada bi se u medijskom prostoru otvorilo mjesto za objektivnu raspravu o konkretnim problemima s kojima se žene danas susreću, i raspravu o što kvalitetnijim reproduktivnim politikama. Također, ističemo kako je važan, a često zanemaren dio rasprave o ženskim, odnosno reproduktivnim pravima i rasprava o kvaliteti života, socijalnim politikama te demografskim politikama. U situaciji u kojoj se problem pobačaja izdvaja iz konteksta realnosti života i odabira žena mislimo da lako dolazi do zaoštravanja stajališta, umjesto da se promišlja o što kvalitetnijim politikama za žene, i ostvarivanju njihovog prava na medicinsku skrb, podjednako kao i prava na kvalitetan život.

Koje teme vezane za ženske prava posebno intrigiraju javnost u kojima je potreban poseban trud oko izlaganja teza?

Nedavna rasprava povodom odluke Grada Zagreba o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj je jedna od tema koje je javnost podijelila, kao i pitanje reproduktivnih prava žena. Žene se u javno političkom prostoru često povezuje sa reproduktivnim i demografskim politikama, a već smo navele i da je vrlo važno obazrivo raspravljati o tim temama i uključivati stručnjake u raspravu, uz dionike kojih se ta tema najviše tiče – žene. Ipak, ističemo kako je važno da se u javnom prostoru raspravlja i o poboljšanju radnih uvjeta žena, političke participacije i primjerice nasija nad ženama. Vjerujemo kako podizanje vidljivosti određenih problema može dovesti do većeg razumijevanja javnosti, te da sva izlaganja političkih predstavnika trebaju biti potkrijepljena i uvažavajuća.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.