Piše: Ivana Perković Rosan
Fizioterapeutkinja Viktorija Mišura specijalizirala se za područje ženskog zdravlja, odnosno najviše radi sa ženama koje imaju zdjelične i ginekološke tegobe. S njom smo razgovarale o tome koliko žene brinu o svom zdravlju, koji se sve zdravstveni problemi mogu riješiti ili ublažiti vježbama, a dotakle smo se menopauze kao i neizostavnih Kegelovih vježbi.
Po Vašem iskustvu, koliko žene čekaju dok ne potraže pomoć što se tiče ženskog zdravlja? Primjećujete li da mlađe generacije više paze na sebe i stavljaju svoje zdravlje na prvo mjesto?
Po pomoć zbog bolova i tegoba u tijelu, žene najčešće dolaze kada simptomi postanu dovoljno jaki da ih ometaju u svakodnevnim aktivnostima i kada vide da dalje tako više ne mogu. Nikada nije kasno da se naprave pozitivne promjene u tijelu i učini dobro za svoje zdravlje. Kada vide koliko se bolje osjećaju, žene same dođu do zaključka da su mogle potražiti pomoć i puno ranije. Rekla bih da su mlađe generacije svjesnije svoga zdravlja, ranije potraže pomoć, iako je i njima potrebno vrijeme da se odluče za taj korak.
Kao fizioterapeutkinja specijalizirali ste se za žensko zdravlje, kako ste se odlučili za to područje?
Još na studiju fizioterapije osjetila sam poseban interes za područje ginekologije i porodništva. Kasnije sam se educirala i radila u raznim područjima terapije i vrstama problematike mišićno- koštanog sustava, ali sam primijetila da osobito volim raditi sa ženama koje imaju zdjelične i ginekološke tegobe. Shvatila sam da je to moj poziv i da će se moj rad temeljiti upravo na tome.
Držali ste i predavanja o ženskom zdravlju, odnosno o važnosti posture, mobilnosti zdjelice i mišića zdjeličnog dna, koliko su žene upoznate s Kegelovim vježbama i koliko su pacijentice disciplinirane kada im se savjetuje da ih provode?
Kegelove vježbe su postale sinonim za zdjelično dno i sve žene koje imaju problema s mokrenjem znaju za njih. Međutim problem je što ne dobiju adekvatne upute kako da ih rade. Tada same istražuju i isprobavaju, ali zbog nesigurnosti odustaju. Upravo zato se održavaju radionice na tu temu kako bi žene dobile prave informacije. Ispravnim vježbama, koje imaju svoju strukturu i način provođenja, mogu se postići veliki rezultati.
Koje je sve zdravstvene probleme kod ženskog zdravlja moguće riješiti ili barem ublažiti vježbama i manualnom terapijom?
Moguće je ublažiti, pa i riješiti tegobe poput:
– zdjelične boli (najčešće prisutna u slučaju endometrioze, intersticijskog cistitisa, policističnih jajnika, fibroida i mioma, nakon operativnih zahvata, poroda),
– bolova u području zdjeličnog dna (u slučaju vaginizma, dispaneurije, operativnih zahvata, kronične napetosti mišića),
– oporavak nakon poroda (procjenjuje se jakost trbušnih mišića i prisutnost dijastaze, mišića zdjeličnog dna, pozicija zdjelice i kralježnice),
– oporavak nakon operacije (za smanjenje boli, korekciju posture i funkcije)
– boli ožiljaka (nakon carskog reza, laparoskopskih operacija trbuha)
– oporavka nakon operacije karcinoma dojke (za smanjenje otečenosti ruke, povratak pokreta i funkcije ruke, smanjenje boli)
– učestalog mokrenja, urgencije
– bolova u trudnoći
Jesu li pacijentice dovoljno upućene u temelje ženskog zdravlja, primijetite li kako nedostaje spolni odgoj u školama? Između ostalog, ginekolozi često naglašavaju kako djevojke predugo odgađaju prvi odlazak kod ginekologa?
Generalno kao populacija nismo još dovoljno upućeni u to koliki je značaj vježbi i terapije za prevenciju i smanjenje tegoba vezanih za žensko zdravlje. Npr. poželjno je da žena nakon poroda, kada obavi prvi ginekološki pregled nakon šest tjedana, ode na pregled terapeutu koji će procijeniti jakost i stanje trbušnih mišića, zdjeličnog dna i cjelokupno držanje tijela (posturu). Disfunkcija u tim područjima će se s vremenom odražavati na tijelo i mogu nastati tegobe poput kronične boli u leđima i vratu, hernija, inkontinencija, prolaps. Slično je i nakon ginekoloških operativnih zahvata; potrebno je da se žene uputi na rehabilitaciju kako bi se što bolje i brže oporavile.
Viktorija Mišura / Foto: Privatni album
Koliko geni imaju ulogu u ženskom zdravlju, odnosno koliko često kćeri mogu očekivati da će imati zdravstvene probleme kao i njihove majke?
Genetska predispozicija ima određenu ulogu, ali još važnije je kakav način života žena vodi. Kakva će joj biti prehrana, ima li kvalitetan san, brine li o svome tijelu i vježba, dopušta li si odmor i odlaske na terapiju kada vidi da za tim ima potrebe, kako percipira svakodnevne obveze i stresne situacije?
Kakva je situacija što se tiče menopauze, prati li je još uvijek stigma ili društvo postaje otvorenije za tu temu?
Društvo svakako postaje otvorenije za tu temu, kao i za temu ženskog zdravlja općenito. Podiže se svijest i sve se više govori o simptomima i tegobama s kojima se žene nose kroz ciklus.
Koji savjet za zdravlje bi dali svim ženama?
Da ne odgađaju ono za što osjećaju da im je potrebno. Bilo da je riječ o odlasku na liječnički pregled, odmoru, izdvojenom vremenu za vježbe, odlasku na masažu ili terapiju. I sama znam da je to teško uskladiti s obvezama i tempom života, ali stvar je odluke. Odlučite si priuštiti vrijeme za sebe i svoje zdravlje, a svoje obaveze posložite u skladu s tim. Zaista je istina; kada ste zdrave i osjećate se dobro u svom tijelu – sve drugo će ići puno lakše i bolje.
