Piše: Antonija Dujmović

Prema podacima promatračkog tijela Femicide Watch u periodu od 2016. do 2018. godine u Hrvatskoj je ubijeno 46 žena, od toga 39 žena ubile su njima bliske osobe. Ovi podaci jasno ilustriraju razmjere femicida – čulo se na završnoj konferenciji “Femicid – regionalni i globalni izazovi” koju je organizirala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u povodu predstavljanja rezultata dvogodišnjeg EU projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“.

Govoreći o glavnim okidačima koji dovode do femicida pravobraniteljica Višnja Ljubičić je rekla:

“Kod muškaraca okidač je element posesivnosti “moja si ili ničija”. Problem je u činjenici da žena ne može izići iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilja. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija (neizricanje i slaba provedba zaštitnih mjera) ali i na zajednici poput neprijavljivanja od strane rodbine koja je upoznata s nasiljem ali se ne želi miješati.”

Tatjana Jokanović, savjetnica Povjerenice za ravnopravnost Republike Srbije predstavila je aktualne podatke o femicidu u Srbiji. Iznijela je zabrinjavajući podatak kako je u proteklih deset godina u Srbiji ubijeno 350 žena. Ove je godine zabilježeno 28 ubojstava žena, posebno je istaknula kako je u konkretnih 11 slučajeva bilo već ranijih prijava nasilja i prijetnji što ukazuje na propuste sustava.

“Femicid ima korijen u patrijarhalnoj strukturi i diskriminaciji žena. Stereotipi i predrasude služe održavanju podređene uloge žene, a ta ideja može dovesti do nasilja prema ženama i u konačnici do njihova ubojstva”, rekla je Jokanović.

Foto: Maja Mamula, Višnja Ljubičić, Tatjana Jokanović i Jasna Podreka

Jasna Podreka s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani koja se godinama intenzivno bavi temom nasilja prema ženama i femicidu iznijela je podatke svojih istraživanja koji ukazuju kako je u 30 analiziranih tamošnjih slučajeva 40 posto ubojstava žena počinili njihovi muževi, odnosno partneri.

Psihologinja i koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula rekla je da postoji cijeli niz rizičnih faktora zbog kojih može doći do femicida.

“U 80 posto slučajeva femicidu je prethodilo fizičko nasilje koje je s vremenom dobivalo na učestalosti i brutalnosti. Konkretne prijetnje smrću dobilo je 60 posto ubijenih žena, a 40 posto njih trpjelo je seksualno nasilje u vezi. Dodatni faktor rizika je i posjedovanje oružja i zato bi se ono trebalo oduzimati na svaku prijavu nasilja”, rekla je Mamula.

Branka Žigante Živković sutkinja Visokog prekršajnog suda RH ukazala je na nedostatke pravnog sustava. Navela je kako je ne postoje značajnije razlike među sudovima diljem Hrvatske, a najveći problem prepoznaje u izricanju kazni.

“Kaznena politika je preblaga, pokazalo je to naše istraživanje i analiza provedena na stotinama slučajeva”, kazala je sutkinja Žigante Živković kao članica projektnog istraživačkog tima Pravobraniteljice.

Suzana Kikić iz Policijske akademije iznijela je podatak kako se na godišnjoj razini 11 do 12 tisuća prekršajnih djela (15 posto od ukupnih) odnosi na nasilje u obitelji i prema ženama. U tri četvrtine počinitelji su muškarci, dok su u 65 posto slučajeva žrtve žene i djevojčice. Istaknula je kako prema ovome ispada da je obitelj jedno od najnesigurnijih mjesta za žene.

U okviru konferencije “Femicid – regionalni i globalni izazovi” održana je i dramska izvedba „Progovori“, nastala u okviru projekta „Lily“ Ministarstva unutarnjih poslova, usmjerena na senzibilizaciju građana/ki o nasilju.

Govoreći o ulozi medija u praćenju nasilja prema ženama, Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, skrenula je pozornost na izmijenjene okolnosti u kojima danas rade djelatnici medija.

“Ranije je bila važna relacija novinar – urednik pa je objava određenih informacija i vijesti ovisila o njihovoj etičkoj i moralnoj prosudbi. Pojava interneta sve je promijenila, svi su postali akteri određivanja kriterija važnosti informacija i vijesti, postao je važan broj klikova. Na svjetskoj se razini vode polemike što činiti s komentarima ispod članaka”, rekla je Sever.

Dodala je kako je Medijski kodeks koji je dio završenog projekta “Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama” dobar primjer osvještavanja javnosti i medijskih djelatnika o problematici prikaza nasilja prema ženama i femicida u medijima.

Projekt je provodila Pravobraniteljica u partnerstvu sa Ženskom sobom – Centar za seksualna prava te pridruženim partnerima/cama Pravosudnom akademijom, Policijskom akademijom i Hrvatskim novinarskim društvom.

Projekt se bavio ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama s posebnim naglaskom na slučajeve femicida, a u fokusu projekta bilo je zagovaranje efikasnije suradnje među institucijama i ključnim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama.