Europski dom Vukovar projektom odaje počast iznimnim Vukovarkama

2021-09-02T20:12:09+00:002. rujna 2021.|Civilno društvo|

Piše: Nikolina Blažanović

Europski dom Vukovar dio je projekta Danube Women Stories. Projektna ideja nastala je u Njemačkoj, a nositelj projekta je Centar za popularizaciju znanosti pri Sveučilištu u Ulmu (ZAWiW). Realiziran je u suradnji s mnogim inozemnim partnerima i financiran sredstvima Zaklade Baden-Württemberg. Kako bismo saznale više o projektu, razgovarale smo s dr. sc. Lanom Mayer, docenticom na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

„Cilj je projekta osvijestiti doprinos žena razvoju društva u raznim područjima, u prošlosti i sadašnjosti, konkretno u odabranim gradovima na Dunavu – Ulm, Regensburg, Beč i Linz, Budimpešta, Vukovar, Novi Sad i Temišvar (jedini koji nije na Dunavu)“, započinje dr. sc. Mayer.

U projekt su se uključili, kaže, nakon što je bila pozvana na promociju najuspješnijih projekata Zaklade Baden-Württemberg. Tamo je upoznala urednicu Belindu Schmalekow koja je s iznimnim entuzijazmom govorila o projektu Danube Women Stories da su se jednostavno morali priključiti.

„Ta i mi imamo sjajne žene koje su doprinijele razvoju grada! U toj je fazi ZAWiW upravo i tražio nove partnere za drugo izdanje, tako da se Europski dom Vukovar pridružio“, govori.

Vukovar je jedini grad u projektu i njime nije predviđeno širenje unutar Hrvatske. No, dr. sc. Mayer kaže da već imaju novih ideja za pokretanje sličnog projekta i uključivanje drugih gradova u Hrvatskoj.

U sklopu projekta su do sada izdane dvije knjižice Danube Women Stories, Vol 1. i Vol 2., čije su urednice Sabine Geller, Christiana Weidel i Belinda Schmalekow. Izrađena je web stranica projekta, održane su izložbe i drugi promotivni događaji. U planu je digitalna izložba s video intervjuima s odabranim osobama iz 2. proširenog izdanja knjige koja će biti postavljena sljedeće godine.

„Europski dom Vukovar imao je određene zadatke u projektu: odabrati 8 značajnih žena i provesti intervjue (aktualne priče), odnosno napisati tekst (za povijesne ličnosti). U ovaj smo projekt uključili učenice Gimnazije Vukovar te smo zajedno s njima promišljali koje žene odabrati, zatim su učenice samostalno provele intervjue i napisale kratke tekstove, a ja sam ih prevodila na njemački i sažimala po potrebi. Drugo prošireno izdanje knjižice tako sadrži tekstove o Mariji Draženović Đorđević, pilotkinji, Sophie von Eltz, humanitarki, Veri Johanides, znanstvenici (osnivačica biotehnologije u RH) i Ljiljani Gehrecke, prvoj predsjednici Europskog doma Vukovar i mirotvorki, te o Biljani Gaća, gradskoj vijećnici i mirovnoj aktivistici, dr. Vesni Bosanac, Mireli Hutinec, arheologinji i ravnateljici Muzeja vučedolske kulture i o Sandri Paović, stolnotenisačici“, objašnjava.

Danube Women Stories, izložba

S obzirom na projekt, zanimalo nas je što misli o tome koliko priznanja iznimne žene u Hrvatskoj dobiju za svoj rad: „I dan danas žene su u našem društvu u drugom planu, nesumnjivo. Upravo zbog toga izbor suvremenih žena bio nam je iznimno težak, mogle bismo pisati o još mnogim Vukovarkama koje danas djeluju u raznim područjima, u školama, znanosti, književnosti, na društvenom polju, no morale smo se ograničiti. A sve one zaslužuju priznanje. S druge strane međutim, pronaći ženu koja je u prošlosti bila značajna za Vukovar, odnosno značajna u svom području rada, a da je u nekom trenutku živjela u Vukovaru, bilo je dosta izazovno. Raspitivali smo se među „starim“ Vukovarcima, no čini se kao da nedostaje zapisa“, naglašava.

Ispričala nam je i jednu zgodnu pričicu: „I o ovdje odabranim i opisanim ženama iz prošlosti teško smo došli do izvora, posebice o Mariji Draženović Đorđević, najmlađoj pilotkinji NOB. Vjerujemo da je razlog tome što su žene tada bile spriječene ostvariti se, ostvariti karijeru, a kada i jesu, uz brojne prepreke, njihov je doprinos zanemaren, prešućivan. Tako je i Marija u nekom trenutku u spisima postala Marijan, jer tko je čuo za pilotkinju! Teško je bilo i doći do fotografija. Kada nismo mogli kupiti licencu za neku fotografiju, lik žene ilustrirala je mlada umjetnica Natalija Ribović iz Novog Sada, čija se priča također nalazi u knjižici.“

Smatra da upravo civilno društvo ovakvim i sličnim projektima može doprinijeti ravnopravnosti spolova i osvještavanju potreba odavanja priznanja ženama „jer posebno u našem patrijarhalnom društvu one – mi – često ulažemo dvostruki napor – nakon posla radimo kod kuće, u kućanstvu, za obitelj.“

Kaže da su u Ulmu postavljene fiksne oznake na određenim mjestima kao što su rodna kuća ili mjesto rada neke od značajnih žena kako bi posjetitelje i stanovnike upoznali s doprinosom žena u društvu.

„Ovaj mi je projekt zaista puno značio i prilikom potrage za značajnim ženama u prošlosti shvatila sam da mora da ima još „dragulja“ za pronaći te sam motivirana nastaviti djelovati u tom smjeru, tako da tragamo za načinima kako da nadogradimo ideju i cilj projekta, te ćemo Vas o rezultatima rado izvijestiti“, zaključuje za naš portal dr. sc. Mayer.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.