Pripremila: Antonija Dujmović
Zaključavanje zbog koronavirusa dovelo je do porasta prijava nasilja u obitelji. U dvije nove studije, Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) analizira mjere koje je svaka država Europske unije poduzela kako bi zaštitila žene tijekom pandemije. EIGE ujedno pokazuje kako vlade mogu ojačati ulogu svjedoka nasilja.
“Ženama najveća opasnost obično prijeti od ljudi koje poznaju. EIGE-ovo istraživanje pokazuje da vlade EU-a to prepoznaju. Naime, sve su države tijekom pandemije uvele posebne mjere zaštite žena od nasilja od strane intimnih partnera. Ipak, nedovoljno financiranje skloništa i telefonskih linija za žrtve nasilja u obitelji rezultiralo je neujednačenom podrškom”, kaže Carlien Scheele, direktorica EIGE-a uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Nacionalni akcijski planovi
Tijekom pandemije Irska, Španjolska i Litva pokrenule su nacionalne akcijske planove za iskorjenjivanje nasilja od strane intimnih partnera. Tako su Španjolska i Litva ojačale koordinaciju svojih zdravstvenih, policijskih i pravosudnih službi, dok je Irska otišla korak dalje osiguravši 160 000 eura dodatne pomoći skloništima i telefonskim linijama za žrtve u svrhu prilagode novim radnim uvjetima na daljinu. Irski sudovi dali su prioritet slučajevima nasilja u obitelji i proširili ročišta na daljinu. Policija je provjeravala žene koje su se u prošlosti suočavale s nasiljem.
Zakonodavstvo
Neke su zemalje prilagodile zakonodavstvo kako bi skloništa i SOS linije proglasili “neophodnim uslugama” te tako osigurali njihovu stalnu dostupnost. U Latviji, Estoniji, Slovačkoj i Francuskoj zakoni sada obvezuju vlade da ženama koje se suočavaju s nasiljem osiguraju alternativni smještaj. Estonski su sudovi ovlašteni nasilnim partnerima izdavati privremene zabrane približavanja, štiteći tako žrtvu od beskućništva i prebacujući odgovornost na nasilnika.
S ciljem podizanja svijesti o nasilju nad ženama, a u povodu kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja”, važne zgrade širom svijeta bit će osvijetljene narančastom bojom. EIGE će osvijetliti Europsku kuću u Vilniusu na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog. U Bruxellesu će isti dan biti osvijetljene Europska komisija, Vijeće Europske unije, Europski parlament i Europska služba za vanjske poslove. Tema ovogodišnje kampanje je Orange the World: Fund, Respond, Prevent, Collect!
Kampanje podizanja svijesti
Gotovo sve zemlje EU pokrenule su kampanje podizanja svijesti kako bi žrtve bile informirane o dostupnoj pomoći. Grčka, Finska i Portugal svoje su kampanje usmjerile prema izbjeglicama i migrantima/cama, dok su ostale zemlje ciljale na žene iz romskih zajednica, LGBTIQ+ zajednica ili one s oštećenjima sluha. Španjolska kampanja naglasila je da je obiteljsko nasilje kršenje ljudskih prava – a ne privatno pitanje.
Kampanje podizanja svijesti posebno su važne za svjedoke čija intervencija ponekad izostaje zbog činjenice da ne prepoznaju nasilje intimnih partnera. Kampanje također pružaju jasne smjernice o tome kako svjedoci mogu pomoći u trenutcima straha da će situaciju samo pogoršati.
Otprilike 20 do 30 posto poziva na SOS telefonske brojeve za žrtve nasilja u obitelji dolazi od svjedoka. EIGE-ovo istraživanje pokazuje da svjedoci, osim prijavljivanjem policiji, često žele pomoći i na druge načine, naprimjer razgovorom sa žrtvom ili pomaganjem žrtvi da dođe do servisa podrške. Smjernice o takvim načinima pomoći trebale bi biti sastavni dio kampanja.
Skloništa i savjetovališta
Kako neke zemlje EU-a ponovno ulaze u lockdown, vlade bi trebale učiti iz pozitivnih iskustava poduzetih tijekom prvog vala pandemije, ali i iz propusta. Skloništa i savjetovališta bila su preplavljena povećanom potražnjom uznemirenih žrtava, a osjećali su se nedovoljno spremno oko pružanja podrške na daljinu te zabrinuto zbog žrtava. Nedostajalo im je zaštitne opreme kako bi nastavili pomagati žrtvama.
Krhkost sustava podrške
U većini zemalja EU-a pandemija je razotkrila klimave sustave potpore žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Nedostatak financiranja i skloništa rezultirao je smještajem žena u hotele i privatne smještaje. Iako je brza akcija pohvalna, ove vatrogasne mjere ne mogu biti rješenje za spašavanje života. Premda je poznato da prirodne katastrofe i pandemije dovode do porasta nasilja nad ženama na globalnoj razini, niti jedna država članica EU-a nije izradila plan katastrofe da se time pozabavi.
Covid-19 rasvijetlio je koliko su često društva nespremna zaštititi žrtve nasilja od strane intimnih partnera. Vlade pred time ne smiju zatvarati oči.
Izvor: EIGE
