EIGE ističe potrebu za detaljnim podacima iz javnih službi o rodno uvjetovanom nasilju

2021-10-06T12:36:32+00:004. listopada 2021.|Civilno društvo, Institucije|

Piše: Bojana Guberac

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) procijenio je da trošak rodno uvjetovanog nasilja u cijeloj EU iznosi 366 milijardi eura godišnje. Nasilje nad ženama čini 79 posto ovog troška, ​​što iznosi 289 milijardi eura.

„Ljudski život, bol i patnja nemaju cijenu. Međutim, poznavanje cijene nasilja može pomoći zemljama Europske unije da usmjere novac tamo gdje je stvarno potreban i tamo gdje je najisplativije. Iznos novca koji se izdvaja za podršku žrtvama nije dovoljan, a usluge poput skloništa čine samo 0,4 posto troškova rodno uvjetovanog nasilja. Zemlje EU-a moraju više ulagati u aktivnosti koje sprječavaju nasilje nad ženama i štite žrtve – to je moralni imperativ, ali i razumna ekonomija”, rekla je Carlien Scheele, direktorica EIGE-a.

Izračunali su cijenu rodno uvjetovanog nasilja na razini Europske unije te posebno u svakoj državi članici na temelju postojećih podataka iz Ujedinjenog Kraljevstva. A trošak rodno uvjetovanog nasilja u svakoj državi članici EU-a određen je i brojem stanovništva. Budući da EIGE-ovo istraživanje uključuje pregled postojećih metodologija za izračunavanje troškova rodno uvjetovanog nasilja, države članice EU-a mogu ga koristiti kao „kostur“ za izradu vlastitih procjena državnih troškova.

Kako bi postigle točan izračun troška rodno uvjetovanog nasilja, zemljama EU-a potrebni su detaljni podaci iz javnih službi, poručuju iz EIGE-a. S obzirom na to da se rodno uvjetovano nasilje nedovoljno prijavljuje, napominju kako su državama članicama također potrebni podaci istraživanja kako bi se stekla prava predodžba o broju žrtava. Prema Istanbulskoj konvenciji, prikupljanje detaljnih podataka o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja obveza je koju su sve zemlje EU potpisale, a 21 država je konvenciju i ratificirala. Među njima je i Hrvatska.

U rujnu je EIGE izdao dvije publikacije s ciljem ukazivanja na važnost postojanja statističkih podataka: Preporuke državama članicama i Ujedinjenom Kraljevstvu za poboljšanje kvalitete podataka, dostupnosti i usporedivosti indikatora nasilja, silovanja i femicida od strane intimnih partnera te publikaciju s prikazom stanja u svakoj od država članica EU EIGE – ovi pokazatelji o nasilju, silovanju i femicidu od strane intimnih partnera: stanje u EU -u.

Pravobraniteljica u okviru Promatračkog tijela „Femicide Watch” od 2017. prati i analizira sve slučajeve nasilja prema ženama, a posebno slučajeve ubojstava žena koja su počinili njima bliski i/ili intimni muškarci. / grafički prikaz – “Preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suzbijanju nasilja u obitelji”

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske organiziralo je 22. rujna 2021. u Zagrebu konferenciju pod nazivom „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“ na kojoj je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić imala izlaganje „Preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suzbijanju nasilja u obitelji”.

Navela je kako je potrebno nastaviti provoditi politiku nulte tolerancije za nasilje nad ženama te nastaviti s izdvajanjem sredstava za provođenje psiho-socijalnog tretmana nad nasilnicima u obitelji, pojačati mrežu pružatelja psiho-socijalne pomoći. Kao važan faktor istaknula je osvješćivanje javnosti. Podsjetila je kako „obiteljsko nasilje nije privatna stvar već javno-društveni problem“. Istaknula je kako je vrlo važan segment i edukacija djece i mladih kroz odgojno obrazovni sustav o načinima rješavanja konflikata, ljudskim pravima, tolerancije i ravnopravnosti spolova te sustavne i redovne edukacije sudstva i DORH-a. Na koncu, Ljubičić je mišljenja kako valja osnažiti postojeće nacionalne preventivne mehanizme.

U izlaganju je također iznijela podatke o višegodišnjim trendovima vezanim uz ukupan broj ubojstava žena te žena ubijenih od bliskih osoba i osoba s kojima su bile u intimnim vezama. Istaknula je kako je kazneno djelo nasilja u obitelji u razdoblju od 2015. do 2020. godine u nezanemarivom porastu, pri čemu žene čine veliku većinu žrtava.

No, na razini države i dalje nedostaje temeljita institucionalna mreža podataka na što godinama upozorava Pravobraniteljica i udruge civilnog sektora koje se bave rodno uvjetovanim nasiljem.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.