Piše: Antonija Dujmović
Ubojstvo socijalne radnice Blaženke Poplašen i teško ranjavanje njenog kolege, pravnika Ivana Pavića, u đakovačkom Centru za socijalnu skrb potaknulo je djelatnike u sustavu na glasnije iznošenje problema s kojima se godinama suočavaju.
Premda su u konkretnom slučaju žrtve napada muškarac i žena, iz naknadne analize jasno je da je počinitelju ovog zločina u fokusu bila prvenstveno ubijena socijalna radnica koja mu je prema svjedočenju svih godinama najviše pomagala.
Postoje elementi rodno uvjetovanog nasilja
Dakle, imamo žrtvu ženu koja je prihvatila ulogu pomaganja i brige kao svoj životni poziv i počinitelja muškarca s nasilnom prošlošću. Iskustva iz psihologijske i psihijatrijske prakse govore da počinitelji ovakvih nedjela najčešće svoje frustracije iskaljuju upravo na najbližima, osobama koje im najviše pomažu, potvrđuje nam dr. Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
„Nažalost, često se događa da osobe koje pomažu drugima budu žrtve onih kojima su pomagale. Glavni uzrok tome je da se radi o osobama s antisocijalnim poremećajem ličnosti (psihopate). Glavna karakteristika tih osoba je da osjećaju zadovoljstvo jedino u slučajevima kad drugim osobama nanose bol. Kako dobro poznaju pomagača i kako znaju da pomagač nije osoba koja će im uzvratiti napad, takve osobe napadaju (zlostavljaju) pomagača“ – kaže psihijatar Bagarić.
Imajući u vidu ove već dobro poznate činjenice jasno je da sustav treba uložiti više napora u detektiranju potencijalno rizičnih korisnika i sukladno toj procjeni posvetiti više opreznosti u njihovom tretmanu. Poglavito kada je riječ o registriranim i ponavljajućim nasilnicima kakav je bio u ovom konkretnom slučaju.
Socijalni radnik – „žensko“ zanimanje izloženo svakodnevnim prijetnjama i govoru mržnje
U Hrvatskoj je oko dvije i pol tisuće socijalnih radnika, ili bolje rečeno radnica s obzirom da se radi o pomagačkoj djelatnosti i da ovo zanimanje pretežito biraju žene. Upravo se one u ovom sustavu najviše susreću s napadima i prijetnjama koje često niti ne prijavljuju.
„Od jutros je u dva centra prijavljeno da je bilo razbijanja stakla, prijetnji i slično. Ističemo da svakodnevno primamo prijetnje i nije dobro da smo prihvatili to kao dio posla, pa prijetnje ne prijavljujemo. Sindikat je već rekao da je 70 posto radnika doživjelo prijetnje ili napad“ – kazala je ministrica Nada Murganić.
„Žene su najčešće žrtve jer psihopate računaju na manji otpor. Važna je činjenica i da društvo često opravdava (podržava) psihopate i napada žrtve (psihopatizirano društvo). Npr. “…ne bi je silovao da se drugačije oblačila… što radi u to doba u gradu… da je radila u kući kako treba ne bi dobila po glavi…” i sl.“ – kaže dr. Ante Bagarić.
Ovo potvrđuju i užasavajući komentari čitatelja na portalima i društvenim mrežama vezano uz tragični slučaj u Đakovu. U komentarima se otvoreno iskazuje govor mržnje prema socijalnim radnicama, uz zaključke kako su one same odgovorne za nasilno ponašanje korisnika. Ovo je već dobro poznata matrica etiketiranja krivnje žrtava rodno uvjetovanog nasilja!
Zanimanje socijalne radnice izloženo je rodno uvjetovanom nasilju. Hoće li status službene osobe nešto promijeniti?
Zahtijevajući sigurnije uvjete rada, prosvjedom pred Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, djelatnici centara za socijalnu skrb ukazali su na visoku razinu stresa s kojim se nose prilikom obavljanja svojeg posla.
Ovaj tragični događaj izazvao je i žurnu reakciju Vlade pa su na sastanku s predstavnicima djelatnika u sustavu socijalne skrbi dogovorene žurne zakonodavne izmjene koje će stručnim djelatnicima u sustavu osigurati status službenih osoba što bi moglo utjecati na smanjenje fizičkih napada i prijetnji.
Ovaj slučaj je ukazao i na nedovoljnu fizičku zaštitu djelatnika u Centrima za socijalnu skrb stoga je dogovoreno njeno poboljšanje, poglavito u smjeru uvođenja detektora metala. I na koncu, uviđene su potrebe snažnije međuresorne suradnje u cilju osnaživanja sustava socijalne skrbi i njegovo rasterećenje u pogledu javnih ovlasti.
Poboljšanju sustava socijalne skrbi treba pristupiti dvosmjerno
Imajući u vidu teške situacije s kojima se nose djelatnici centara za socijalnu skrb trpeći napade i prijetnje, a s druge pak strane sve nedavne slučajeve koji upućuju na propuste u radu centara sasvim je očito da se poboljšanju sustava treba pristupiti dvosmjerno.
Osiguranje statusa službenih osoba te bolja fizička zaštita djelatnika kao i najavljeno otvaranje komunikacijskog kanala putem kojeg će korisnici moći iznijeti svoje primjedbe vezano uz rad socijalnih radnika u cilju uočavanja propusta potrebne su mjere za unaprjeđenje sustava socijalne skrbi.
