Piše: Antonija Dujmović

Kako bi potaknuli države da starijim osobama osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima Ujedinjeni narodi su 1. listopada proglasili Međunarodnim danom starijih osoba. Obilježava se diljem svijeta od 1991. godine.

Europske institucije prepoznaju da je diskriminacija starijih osoba po više osnova najveća prepreka njihovom ravnopravnom sudjelovanju u društvu i dostojanstvenom životu. O tome se u lipnju ove godine raspravljalo u Berlinu na seminaru „Suzbijanje age-izma i dobne diskriminacije starijih osoba“ u zajedničkoj organizaciji Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) i AGE Platforme Europe, mreže nevladinih organizacija koje se bave problematikom prava i diskriminacije osoba starije životne dobi.

Predsjednica Equinet-a i zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter tom je prilikom rekla da je diskriminacija osoba starije životne dobi rastući problem u Europi uslijed starenja stanovništva te istaknula važnost borbe protiv diskriminacije starijih, koja je sve više izražena u području rada i zapošljavanja, ali i brojnim drugim područjima života.

„Iako europski zakonodavni okvir garantira jednakost svih pred zakonom te zabranjuje dobnu diskriminaciju na području rada i zapošljavanja, zabrinjava podatak da većina građana smatra starosnu dob od 55 godina ili više najvećom preprekom pri traženju zaposlenja“, rekla je Šimonović Einwalter.

Neravnopravnost spolova povećava rizik od siromaštva žena u starijoj dobi

Dobnom diskriminacijom najviše su pogođene žene koje se u 50-im godinama života nađu u rascjepu da su prestare za posao, a premlade za mirovinu. U konačnici su prinuđene obavljati povremene i slabo plaćene poslove što se potom reflektira na visinu njihove mirovine.

Nejednakost u mirovinama posljedica je neravnopravnog tretmana žena na tržištu rada, poslu, u društvu i u obitelji. Prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE) na razini Europske unije ženske su mirovine za 37 posto manje od muških, posebno je zabrinjavajuća situacija u zemljama poput Njemačke gdje ovaj postotak prelazi brojku 40.

U Hrvatskoj je rodni jaz u mirovinama niži i kreće se oko 22 do 25 posto u korist muškaraca, ovisno je li riječ o starosnoj ili prijevremenoj mirovini. Prema Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) kod nas je gotovo 50 posto starosnih umirovljenica koje primaju mirovinu manju od linije siromaštva (za 2018./2019. iznosi 2 321 kn za samca), dok ih samo 2,5 posto prima mirovine iznad prosjeka (okvirno uzeto 6 000 kn) u usporedbi sa 6,4 posto starosnih umirovljenika muškaraca.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku razlika u stopi rizika od siromaštva između muškaraca i žena izraženije se povećava nakon 65 godine života. Tako u riziku od siromaštva živi skoro 32 posto žena i 24 posto muškaraca starijih od 65 godina.

U cilju dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva žena Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova provodi projekt „Jednaka prava- jednake plaće – jednake mirovine.