BAJKARICE – knjiga zaboravljenih bajki u kojima su žene posebne na sasvim drugačiji način

2020-12-05T09:33:02+00:0026. studenoga 2020.|Kultura|

U sklopu programa ‘Strašne žene (n)i spekulativna fikcija‘, u petak 27. studenoga u 18 sati, Prostor rodne i medijske kulture K-zona organizira live streaming predavanja Bajkarice – na temu ukoričenih bajki o snažnim i strašnim ženama iz pera dvije domaće pripovjedačice: Erike Katačić Kožić i Srebrenke Peregrin.

‘Bajkarice’ su posebno štivo, a takve su i njihove autorice, koje su složile knjigu zaboravljenih i manje poznatih bajki iz svih dijelova svijeta u kojima su žene, pogađate, posebne na sasvim drugačiji način. Pitanja o knjizi, izvorima, pripovijedanju i samim pripovjedačicama vodit će Mihaela Marija Perković, a Srebenka i Erika će dati sve od sebe da se snađu što bajkovitije.

Zato odjenite crvene cipelice, uzmite svoj najdraži šal ili dekicu, šalicu toplog čaja i zavalite se u svojoj fotelji dok na Zoomu saznajete kakve su se to bajke u kojima su žene drugačije vještice i princeze, a i kako se zvala hrvatska Pepeljuga – stoji u pozivu organizatora događaja.

Predavanje možete pratiti 27. studenoga od 18 sati putem ZOOM platforme na ovoj poveznici ili putem streaminga na Facebook Vox Feminae.

O autoricama:

Erika Katačić Kožić (1974.) je američko-ekvadorska Hrvatica sa zagrebačkom adresom i odličnim hrvatskim. Za život zarađuje kao managerica i znanstvenica u farmaceutskoj industriji, a za dušu pripovijeda, piše priče i putuje. Pripovijeda od 2011., što uz pratnju glazbala didžeridua kao dio pripovjedno-glazbenog sastava ‘Didgpriče – Didgstories’, što u sklopu projekta ‘Snažne žene’ koji je pokrenula sa Srebrenkom Peregrin, s kojom je napisala ‘Bajkarice’. Putujući diljem svijeta do sada je skupila preko 100 knjiga narodnih priča i bajki iz Azije, Afrike, Europe i Amerike. 

Srebrenka Peregrin (1980.) rodila se u Zadru, odrasla u Rijeci, a nakon toga je živjela još u Čakovcu i Velikoj Gorici, dok se nije skrasila u Zagrebu. Bajke voli toliko da je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala s diplomskim radom na temu ‘Suvremene funkcije likova iz bajki’. Pripovijedala je na varaždinskom Špancirfestu, u Zoološkom vrtu grada Zagreba, Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, Arheološkom parku Andautonija, na izložbi ‘U potrazi za ženskim arhetipom’ Etnografskog muzeja u Zagrebu, na manifestacijama u Bakru i Petrinji te na nizu znanstvenofantastičnih konvencija u Zagrebu, Rijeci, Opatiji, Sisku i Pazinu, gdje je poznata kao ona koja nosi turban i voli teme osnaživanja žena te fantastike u narodnim pričama. Srebrenka uz pripovijedanje, piše i objavljuje vlastitu fikciju te vodi mali obrt za prevođenje i poduku jezika.

Mihaela Marija Perković (1976.) je vječno oduševljena svijetom, smijehom i ženama. I književnošću, pa tako puno čita, povremeno prevodi i uređuje, znatno manje piše i još manje objavljuje, a prokastrinaciju živi kroz organiziranje i sudjelovanje u SF konvencijama i raznim radionicama programima, poput ‘Strašne žene (n)i spekulativna fikcija’ kojeg je smislila s Milenom Benini nakon što su otvorile Vox Feminae razgovorom o Ursuli K. Le Guin. U odraslom životu, gdje isto ima bajki, vodi mikrobiznis Savarakatini.

Program ‘Strašne žene’ financijski podupire Ured za kulturu Grada Zagreba. Program DKC Šesnaestice su-finaciraju Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo Kulture RH. DKC ‘Šesnaestica’ korisnica je institucionalne potpore Zaklade Kultura Nova.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.