Pripremila: Antonija Dujmović
Uoči obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Autonomna ženska kuća Zagreb održala je u Hotelu Dubrovnik konferenciju „35 godina otpora i podrške: odgovori na nasilje prema ženama danas“. Na konferenciji se govorilo o ključnim izazovima za unapređenje sustava zaštite žena od rodno utemeljenog nasilja. Bila je to ujedno i prilika za osvrnuti se na 35 godina djelovanja Autonomne ženske kuće kao jednog od najznačajnijih aktera u Hrvatskoj u području zaštite žena od nasilja. Skloniše za žene žrtve rodno utemeljenog nasilja koje je AŽKZ otvorila 14. prosinca 1990. bilo je prvo takvo sklonište na području Istočne Europe.
Valentina Andrašek, aktivistica AŽKZ istaknula je da je povijest ove organizacije ujedno i povijest borbe protiv institucionalnog nerazumijevanja, pogrešnih procjena rizika i nedovoljno koordiniranog sustava te da ti propusti u zaštiti žena žrtava nasilja nerijetko rezultiraju tragičnim ishodima. Naglasila je kako je svrha ove konferencije detektiranje propusta sustava s ciljem da se pravovremeno prepozna rizik i žene zaštiti.
Kristijan Kevešević zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, govorio je o naprecima i izazovima u radu institucija kada je riječ o nasilju nad ženama. Istaknuo je neke primjere dobre prakse u postupanju institucija, a govoreći o izazovima, upozorio je na povećan broj pritužbi koje se odnose na dvostruka uhićenja žrtve i počinitelja zbog čega se nasilje nad ženama interpretira kao obostrani sukob. Zamjenik Pravobraniteljice ukazao je na primjeru prve pravomoćne presude za pokušaj teškog ubojstva žene na postojanje jasnih indikatora rizika od femicida, te naglasio da je ključno da ih institucije u koordinaciji prepoznaju i interveniraju u ranim fazama nasilja. Upozorio je i na preblago izricanje sudskih kazni počiniteljima rodno utemeljenog nasilja.
Ivan Crnčec, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, podsjetio je na dosadašnje zakonske izmjene postignute s ciljem zaštite žena od nasilja te potvrdio da Ministarstvo trenutačno radi na transpoziciji Direktive EU o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za što je inače krajnji rok lipanj 2027. U tom kontekstu posebno je izdvojio odredbe Direktive koje se odnose na jačanje sustava zaštite žena u digitalnom okruženju. Sandra Batlak, voditeljica Službe za politike za djecu i obitelj u Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, iznijela je planove Republike Hrvatske za daljnju i cjelovitu implementaciju Istanbulske konvencije.
O slučajevima iz prakse i svakodnevnim izazovima u pravnoj zaštiti žena govorio je odvjetnik Autonomne ženske kuće Zagreb Ivan Jelavić, dok je sutkinja Visokog kaznenog suda Ljiljana Stipišić iznijela kritički osvrt na izazove sudske prakse u borbi protiv nasilja nad ženama. Psihologinja Autonomne ženske kuće Zagreb Anita Lauri Korajlija osvrnula se na često zanemarene i neočekivane traume koje žrtve doživljavaju u institucionalnom okruženju koje bi im trebalo pružiti sigurnost i podršku.
Bivša specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Dubravka Šimonović osvrnula se na prilike u kojima je osnovano tijelo „Femicide Watch“, na njegove temeljne elemente i modalitete. Videoporukom se sudionicima obratio potpredsjednik Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta Marko Vešligaj koji je govorio o Strategiji EU za ravnopravnost spolova od 2026. do 2030. godine.
Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Maja Munivrana istaknula je aktualne probleme i prepreke u procesuiranju online nasilja nad ženama, dok je sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske Sanja Bezbradica Jelavić govorila o važnoj ulozi Ustavnog suda u zaštiti temeljnih ljudskih prava žena.
Detaljno izvješće s konferencije dostupno je na stranici Autonomne ženske kuće Zagreb OVDJE.
