Astrofizičarka Vernesa Smolčić: ‘Bilo bi lijepo da se u medijima daje više prostora popularizaciji, a manje populizmu’

2021-07-16T17:30:25+00:0016. srpnja 2021.|Znanost|

Piše: Bojana Guberac

„Kad pogledam unazad već sam u srednjoj školi bila očarana svemirom. Maturalnu sam radnju pisala na temu Sunčeva sustava. Za vrijeme studiranja u Zagrebu prošla sam kratko kroz Višnjansku zvjezdarnicu u kojoj sam shvatila da granice ne postoje. Radeći potom na svojemu prvom astronomskom projektu u SAD-u – koji je u konačnici bio i moja diplomska radnja – zaljubila sam se u znanstveni rad. I nakon toga skočila u profesionalnu astrofiziku“, prisjeća se svojih početaka za naš portal znanstvenica Vernesa Smolčić te izvanredna profesorica s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Diplomirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Sveučilištu Heidelberg. Postdoktorat je završila na Caltechu (California Institute of Technology) te Sveučilištu u Bonnu. 2013. godine vraća se u Zagreb te postaje prva znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za znanstvenike na početku samostalne karijere.

Prof. dr. sc. Smolčić je istražila neistražena područja svemira, koristeći vrlo precizne najsuvremenije radioteleskope, kako bi odgovorila na temeljna pitanja o razvoju galaksija u svemiru. Njezin međunarodni tim sa sjedištem u Hrvatskoj generirao je podatke o stvaranju zvijezda, kao i o zvjezdanim i supermasivnim porastima crnih rupa u galaksijama. Njihov rad poticao je istraživanja hrvatske radioastronomije na međunarodnoj sceni.

Voditi ERC-ov projekt, bilo je, kaže, prilično izazovno. „Moj projekt se bavio sasvim novim područjem istraživanja u Hrvatskoj te je uspjeh projekta ovisio o kvaliteti (nužno međunarodnog) tima koji je trebalo okupiti. To mi je bila najveća briga u početku, ali taj izazov smo savladali. Mladi međunarodni tim koji je oformljen bio je izvrstan. Susreli smo se i s mnogo izazova oko obrade podataka s teleskopa koji je bio znatno unaprijeđen, ali je naš projekt bio prvi te vrste te još procesi obrade nisu bili uhodani, nego smo ih mi uhodavali. Najponosnija sam na to da je projekt, unatoč svim tim izazovima, vrlo uspješno izveden. Jako sam ponosna i na mlade članove tima, doktorande i postdoktorande, koji su svi vrlo uspješno nastavili svoje karijere nakon ERC projekta“, kaže prof. dr. sc. Smolčić koja na YouTubeu vodi kanal Astroučionica koji za cilj ima popularizaciju znanosti.

„Općenito mislim da je popularizacija znanosti vrlo bitna, pogotovo u današnjem društvu u kojem razne teorije zavjera uzimaju sve više maha. Inače mi je video kao medij vrlo drag i sama učim mnoge stvari kroz e-tečajeve u tom zapisu. Ideja u pozadini mog popularizacijskog portala o svemiru jest kratkim zabavnim sadržajem objasniti teške znanstvene pojmove i pojave. Video materijali su odličan medij za to te je tako nastao i YouTube kanal Astroučionice“, govori.

Europsko istraživačko vijeće (ERC) je među 10 tisuća dosadašnjih korisnika njihova programa izabralo 15 projekata koji su značajno doprinijeli transformiranju znanosti i istraživanja – jedan od njih je i projekt prof. dr. sc. Vernese Smolčić za što je dobila priznanje za izniman doprinos razumijevanju svemira. Foto: VS privatni album

Priznaje nam da joj je dugo trebalo da se ohrabri i sama stane pred kameru, i onda objavi video. „I taj sam izazov sada savladala, tako da YouTube kanal ima sve više sadržaja, a Astroučionica se čak preselila i na TikTok gdje je odaziv odličan“, priča nam.

Do tema kojima će posvetiti vrijeme na kanalu dolazi, kaže, na razne načine. „Neke teme, poput crnih rupa, su mi posebno zanimljive – ili su povezane s nekim nedavnim otkrićem, ili nekom Nobelovom nagradom za fiziku. Neke teme su odgovori na pitanja pratitelja Astroučionice, primjerice što bi se dogodilo da se Zemlja prestane gibati oko Sunca, ili okretati oko svoje osi, ili da je usiše crna rupa. A neke teme pokažu se zanimljive pratiteljima, pa nastavim na njima raditi: primjerice kako nastaju godišnja doba te kad je Zemlja najbliža Suncu, a kad najudaljenija od njega (najbliža je kad je kod nas zima, a najudaljenija kad je kod nas ljeto, što možda djeluje čudno).“

Priznata hrvatska astrofizičarka smatra da bi važnu ulogu u popularizaciji znanosti trebali imati i mediji. „Uvijek ima prostora za više i bolje. Mislim da u Hrvatskoj ima vrlo kvalitetnih ljudi koji populariziraju znanost, kao i kvalitetnih programa, poput znanstvenih festivala. Bilo bi lijepo da se u medijima daje više prostora popularizaciji, a manje populizmu.“

Kod svojeg posla najviše voli to što nema monotonije. „Najzanimljivije mi je da se izazovi u poslu mijenjaju kako idem kroz karijeru, tako da nikad nije dosadno i uvijek naučim nešto novo. U početku sam izrazito mnogo vremena ulagala u učenje znanstvenih astrofizičkih metoda, usko vezanih uz programiranje, zatim u pisanje prijava za teleskopsko vrijeme i znanstveno financiranje, potom u vođenje timova i upravljanje projektima, a sad se intenzivno bavim popularizacijom znanosti.“

Upitale smo ju je li teško biti žena u svijetu znanosti. „Ne bih rekla da je posebno teško biti žena u astrofizici, u kojoj se već mnogo toga unazad pola stoljeća promijenilo. Nikad na relevantnim razinama nisam osjetila išta negativnog što je moglo naštetiti mojoj karijeri. Ali da sam u karijeri doživjela poneki seksizam od muških kolega, jesam“, odgovara te dodaje da su znanstvenice koje se bave njezinim poljem interesa jednako cijenjene kao i muškarci.

Ipak, u Hrvatskoj često možemo vidjeti, a vidimo i tijekom pandemije, da se za mišljenje pita muškarce. „Ovako napamet, rekla bih da je možda jedan od razloga zbog kojeg se to događa da se još uvijek gleda na znanost kao mušku disciplinu, pa time postoji i pristranost da se više povjerenja pokazuje prema znanstvenicima nego znanstvenicama. Naravno, te podsvjesne pristranosti, koje imamo svi, trebalo bi osvještavati i aktivno mijenjati“, kaže.

U svojoj dosadašnjoj karijeri ne bi ništa mijenjala, ali, ne bi se, kaže, toliko uzrujavala oko dijelova projekta za čije vođenje nije službeno zadužena. Što se tiče planova za budućnost, voljela bi, kaže, projekte koji se tiču popularizacije znanosti odvesti na višu razinu u vidu popularno-znanstvenih knjiga i radionica, odnosno tečajeva uživo i online.

„Također bih voljela da se broj ERC projekata u Hrvatskoj poveća. Moj maleni doprinos rješavanju dijela tog problema je e-tečaj “Kako napisati uspješnu ERC prijavu”, koji je već online. Zamišljen je kao detaljna edukacija, ponajprije namijenjena znanstvenicima iz Hrvatske i ostalih 13 zemalja Europske Unije, koje su po uspješnosti takvih prijava na začelju EU, kako bi dobili lakši pristup važnim informacijama i primjerima te vještinama kako napisati uspješnu ERC prijavu. A takve vrste tečajeva planiram organizirati u budućnosti i uživo“, zaključuje za naš portal nagrađivana znanstvenica.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.