Anketa Ureda Svjetske banke u RH o utjecaju pandemije na hrvatska kućanstva – teže je onima na čelu sa ženom

2021-10-24T17:20:28+00:0024. listopada 2021.|Institucije|

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u utorak 19.10. 2021. Ured Svjetske banke organizirao je virtualno predstavljanje rezultata ankete o učincima pandemije bolesti COVID-19 na kućanstva i ranjive skupine društva u RH od početak pandemije pa sve do rujna 2021. godine.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sudjelovala je savjetnica pravobraniteljice. Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku istaknuo je kako su gubitak posla, rastuće cijene i poremećaji u pružanju usluga uzrokovani pandemijom doveli do porasta globalnog siromaštva po prvi put u 20 godina. Pandemija je dovela do zdravstvene i gospodarske krize koja je imala neproporcionalno veći utjecaj na ranjive skupine kao i do produbljivanju nejednakosti u dohotku.

Nga Thi Viet Nguyen, viša ekonomistica za globalnu praksu za suzbijanje siromaštva i poticanje jednakosti govorila je o rezultatima ispitivanja u Hrvatskoj. Ispitano je 1500 kućanstava iz urbanih i ruralnih područja. Slična ispitivanja provedena su i u drugim zemljama u EU i svijetu.

Iako je 2021. došlo do snažnog oporavka, on nije bio ravnomjerno raspoređen. Nezaposleni, neaktivni i stariji su u većem riziku od pada ispod praga siromaštva za EU. Iako je pandemija imala veliki utjecaj na kućanstva, primjerice kroz otežavanje pristupa uslugama, u istraživanju je naglasak bio na primanjima. Veći negativni utjecaj je bio na radnike s nižim primanjima. Žene i osobe u ruralnim područjima izrazile su veću zabrinutost za svoje poslove. Unatoč porastu dohotka u rujnu 2021. došlo je do porasta cijena što je smanjilo kupovnu moć kućanstava u odnosu na početak godine. Situacija je teža za kućanstva u kojima su nezaposlene osobe ili su im na čelu žene.

Vladine politike otvaranja i politika pružanja pomoći kućanstvima bile su i više nego dobrodošle. Rizici za oporavak kućanstava ovise o tome koliko brzo možemo kontrolirati pandemiju koja utječe na tržište rada i dohodak. Hrvatska ima niži postotak cijepljenja od prosjeka EU, a unutar zemlje niži postotak procijepljenosti je u siromašnim područjima što će utjecati na ekonomski opravak cijele zemlje. Niska razina procijepljenosti produbit će postojeće regionalne razlike i otežati pristup radnim mjestima i aktivnostima. Rastu cijene hrane i energije na koje otpada velik postotak proračuna siromašnih kućanstava koja će imati manje novaca za troškove zdravstva, obrazovanja i odjeće.

Na panelu se raspravljalo o tome što se može poduzeti kako bi se ojačao inkluzivni oporavak, kako se fiskalni paket stimulacija može usmjeriti na smanjivanje nejednakosti, kako zatvoriti jaz u obrazovanju za djecu iz siromašnijih kućanstava, kako povećati cijepljenje u područjima koja zaostaju te kako stvoriti poslove za niskokvalificirane radnike i žene. Sudjelovanje žena u svijetu rada u Hrvatskoj je jedno od najmanjih u EU.

Fiskalni paket bio je izdašan, preko 4 % BDP-a iz različitih izvora. Najveći dio sredstava utrošen je na očuvanje radnih mjesta. Naglašeno je da su troškovi života neočekivano skuplji u manje razvijenim područjima. Siromaštvo proizlazi iz visokih troškova života, skupog prijevoza u ruralnim sredinama te troškova režija i hrane. U krizi je bilo osigurano dovoljno sredstava, ali je bio problem s administrativnim kapacitetima i doznačivanjem onima najpotrebnijim. Kontinuirano se osiguravala bespovratna zaštitna oprema svim pružateljima u socijalnoj skrbi. Osiguravaju se i antigenski testovi. Osigurana je najviša razina zaštite zdravlja. Problem je dugotrajnost epidemije. 28 000 više radnika radi nego u ovo vrijeme prošle godine. Više pročitajte OVDJE.

Izvor: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.