Afganistanske aktivistice za ženska ljudska prava strahuju od ulaska talibana u Kabul

2021-08-14T17:47:55+00:0014. kolovoza 2021.|Civilno društvo, Politika|

Piše: Antonija Dujmović

Talibanski pohod na Kabul i osvajanje vlasti u Afganistanu potpuno je očekivan nakon povlačenja američke vojske i saveznika, međutim ono što je sve iznenadilo je brzina napredovanja talibanskih snaga. Zbog činjenice da su talibani već nadomak glavnoga grada ubrzano je povlačenje svih stranih državljana. Nažalost, mnoge Afganistanke koje su se javno zalagale za ljudska i ženska prava neće dobiti priliku za zaštitu ili bijeg. One u ovim trenutcima proživljavaju veliki strah od moguće odmazde talibana.

Yalda Hakim, dugogodišnja izvjestiteljica BBC-a iz Afganistana, javlja kako joj se obraćaju mnogi ljudi moleći ju za pomoć. Kaže da je tijekom posljednjih desetak godina provela dosta vremena s novinarima/kama, sutkinjama, zastupnicama u parlamentu, aktivisticama za ljudska prava i studenticama. S mnogima od njih se i sprijateljila. Ovo su neke od poruka koje dobiva ovih dana:

“Molim vas za pomoć da se izvučem odavde. Radila sam emisije koje su promicale ljudska prava, afganistansku nacionalnu vojsku i napredak Afganistana. Ne znam hoću li preživjeti ili će me ovdje ubiti.”

“Kao mlada, obrazovana i društveno aktivna žena u strahu sam da će situacija postati sve gora. Moja obitelj i ja strepimo da će nas talibani ubiti. Dodatni problem je što svi znaju da sam ja studentica.”

Primjer ove mlade žene možda najbolje svjedoči apsurdu situacije. Ona je po svemu sudeći rođena prije nekih 20-ak godina, kada su Amerikanci i saveznici stigli u Afganistan. Odrastala je u društvenim okolnostima u kojima je bilo poželjno slijediti demokratska načela čije su širenje poticali i financirali zapadnjaci. Petogodišnja strahovlada talibanskog režima koja je bila aktualna prije njenog rođenja možda joj se činila samo kao jedna strašna daleka priča. Bila je samo jedna od mnogih mladih ljudi koji ne pamte život po strogom šerijatskom zakonu. Sada je svjesna, osvoje li talibani vlast, čekaju ih upravo ova nova pravila života.

BBC-ova izvjestiteljica Hakim, navodi kako je razgovarala s talibanskim zapovjednicima i vojnicima koji su joj potvrdili kako namjeravaju nametnuti svoju verziju šerijatskog zakona koja uključuje kamenovanje zbog preljuba, amputaciju udova zbog krađe i sprječavanje djevojčica da idu u školu nakon navršenih 12 godina.

Mlada afganistanska aktivistica za ženska prava Mariam Atahi, poznata po javnom angažmanu, izjavila je jučer za DW kako se boji da će talibani doći i ubiti ju. Boji se kazne, kako kaže, “jer sam se posljednjih 20 godina zalagala za ženska prava protiveći se talibanskoj ideologiji”.

“Ljudi su uznemireni zbog situacije da bi sutra navečer ili prekosutra talibani mogli zauzeti Kabul i da će se sve vratiti na isto kao i 1996. godine”, rekla je Atahi. “Posebno se afganistanske žene, koje su toliko prošle kroz talibanski režim, plaše onoga što će se dogoditi”, rekla je Atahi navodeći da žene već sada na područjima ponovne okupacije talibana svjedoče ograničenjima.

Podsjetimo, talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. godine i u tom su razdoblju ženama nametnuli stroga pravila. Nisu mogle raditi, obrazovati se ili biti u kontaktu s drugim muškarcima osim krvnim srodnicima, u javnosti su morale nositi burku. Kršenje ovih pravila značilo je stroge kazne poput zatvora, mučenja, kamenovanja, bičevanja ili čak smrti. Pad ovoga režima dogodio se kada su, nakon terorističkog napada od 11. rujna, SAD objavile Rat protiv terorizma i zajedno s drugim NATO savenizama započele vojnu misiju u Afganistanu.

Glavni razlog sadašnjem američkom i savezničkom povlačenju s ovog područja jest dugotrajnost same misije. Potrošene su milijarde i milijarde dolara, izgubljeni brojni životi, a afganistanski režim nije uspio naći načina kako uz svu ovu pomoć samostalno i funkcionalno voditi državu. Afganistanski ljudi koji su vjerovali u demokratske promjene i zalagali se za suvremene civilizacijske vrijednosti sada se osjećaju napušteno od strane zapadnjaka. No, moglo bi se reći i da su zapravo žrtve jedne neučinkovite državne vlasti.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.