Autonomna ženska kuća Zagreb, u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora je 25. ožujka 2026. održala tematsku sjednicu posvećenu femicidu na kojoj je predstavljeno istraživanje pod nazivom „Femicid u Hrvatskoj – analiza sudske prakse u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida“.
Istraživanje je provela Autonomna ženska kuća Zagreb sa odvjetničkim društvom Jelavić i partneri.
Femicid predstavlja najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i definira se kao ubojstvo žene zato što je žena, odnosno ubojstvo motivirano spolom žrtve. Za razliku od općeg kaznenopravnog pojma ubojstva, femicid ukazuje na širi društveni i strukturalni kontekst nasilja, u kojem su žene izložene diskriminaciji, neravnopravnim odnosima moći i različitim oblicima kontrole i dominacije. Upravo ta dimenzija čini femicid specifičnim fenomenom koji nadilazi pojedinačni čin nasilja i zahtjeva posebno razumijevanje i odgovor društva i institucija.
Ovo istraživanje temelji se na kvalitativnoj analizi sudske prakse u predmetima koji se odnose na ubojstva žena, s posebnim naglaskom na prepoznavanje elemenata femicida i rodno uvjetovanog nasilja. U ovom istraživanju pojam femicida koristi se i za slučajeve počinjene prije uvođenja članka 111.a Kaznenog zakona, kada činjenične okolnosti predmeta ukazuju na rodno uvjetovano nasilje, neovisno o tadašnjoj pravnoj kvalifikaciji djela. Analizirano je ukupno 12 pojedinačnih kaznenih predmeta koji obuhvaćaju razdoblje prije i nakon uvođenja kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe (članak 111.a Kaznenog zakona), čime je omogućena usporedba pravne kvalifikacije, sudske prakse i pristupa rodnoj dimenziji nasilja kroz vrijeme.
U istraživanju su korištene pravomoćne i nepravomoćne sudske odluke županijskih sudova i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uključujući presude i rješenja donesena u kaznenim postupcima. Ukupno je analizirano sedam detaljno obrađenih slučajeva iz razdoblja prije uvođenja kaznenog djela femicida, kao i dostupni noviji slučajevi nakon zakonodavnih izmjena iz 2024. godine.
Analiza je provedena metodom studije slučaja i sadržajne analize, pri čemu su sustavno obrađeni sljedeći elementi svakog predmeta:
• profil počinitelja,
• profil žrtve,
• njihov međusobni odnos,
• opis kaznenog djela,
• pravna kvalifikacija,
• izrečena sankcija,
• utvrđene olakotne i otegotne okolnosti,
• identificirani faktori rizika te
• uočeni institucionalni propusti.
Posebna pažnja posvećena je identifikaciji elemenata koji ukazuju na rodnu uvjetovanost nasilja, uključujući prethodno nasilje, obrasce kontrole i dominacije, kao i kontekst u kojem je došlo do počinjenja kaznenog djela.
Istraživanje je dostupno OVDJE. Napominjemo kako se na kraju istraživanja nalaze preporuke koje je izradila Autonomna ženska kuća Zagreb.
Autonomna ženska kuća Zagreb nositeljica je broja nacionalnog pozivnog centra za žene koje su preživjele nasilje – 116 016. Nazovite Žensko savjetovalište radnim danom od 10 do 17 sati. Pozivi su besplatni, a razgovori anonimni i povjerljivi.
Izvor: Autonomna ženska kuća Zagreb
