Pripremila: Antonija Dujmović
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predala je Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2025. godinu. Izvješće čini presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva, ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta, kao i višestruke diskriminacije, te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, i sporta.
Iz dijela Izvješća za 2025. koji se odnosi na medije izdvajamo:
“U izvještajnom razdoblju uočen je nastavak pozitivnih pomaka u pojedinim segmentima medijskog izvještavanja, osobito u pogledu vidljivosti tema vezanih uz prava žena i rodnu ravnopravnost, primjerice u području rada i zapošljavanja. Međutim, i dalje su prisutni brojni izazovi, uključujući stereotipno prikazivanje žena i muškaraca, objektivizaciju ženskog tijela, neravnopravnu zastupljenost u ozbiljnim sadržajima te još uvijek problematično izvještavanje o femicidu i nasilju nad ženama.
U promatranju medijske uloge potrebno je sagledati i globalni kontekst u kojem velike internetske platforme imaju sve veću moć nad informacijama, njihovu oblikovanju i distribuciji, što mijenja način stvaranja i konzumacije sadržaja. Slijedom toga, sve je veći broj pritužbi na diskriminaciju na društvenim mrežama koje ne podliježu medijskim propisima te nisu dio nadležnosti Pravobraniteljice. Digitalni prostor vrlo je pristupačan za provedbu kampanja osvještavanja o nasilju nad ženama, ali predstavlja tek djelomično reguliran prostor pogodan za širenje ideja suprotnih načelima ravnopravnosti spolova. Kod praćenja medija iz perspektive ravnopravnosti spolova, važno je promatrati i širi kontekst kroz potrebu osuvremenjivanja postojećeg zakonskog medijskog okvira implementacijom europskih standarda za unaprjeđenje slobode, transparentnosti i pluralizma jer je riječ o važnim faktorima utjecaja na medijsku djelatnost i sadržaj.“
Nadalje, u Izvješću se navode i trendovi u medijskim sadržajima s opisima konkretnih slučajeva koji se odnose na (1) izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju, (2) seksizam, objektivizaciju i rodne stereotipe u medijskim sadržajima (3) oglašavanje i reklamne kampanje – korištenje rodnih stereotipa i rodno utemeljeno nasilje (4) medijsko izvještavanje o LGBTIQ osobama i temama te (5) digitalno okruženje.
“U izvještajnom razdoblju pritužbe upućene Pravobraniteljici odnosile su se na slučajeve sekundarne viktimizacije u izvještavanju o nasilju te na diskriminatorne medijske istupe i izvještavanje o LGBTIQ osobama, kao i na prikaz kandidatkinja na lokalnim izborima. Zaprimljena je i pritužba vezana za incident u kojem je novinarka tijekom obavljanja radnog zadatka bila izložena seksističkim uvredama i prijetnjama na osnovi spola. Značajan dio pritužbi odnosio se na seksizam, diskriminaciju i govor mržnje u korisničkim objavama i komentarima na društvenim mrežama, a uslijed snažnog razvoja novih tehnologija i primjene umjetne inteligencije može se očekivati porast pritužbi ove vrste.
Poseban izazov na društvenim mrežama predstavlja širenje stigmatizirajućih i diskriminirajućih sadržaja usmjerenih prema LGBTIQ osobama, čiji se doseg dodatno pojačava kada se takvi sadržaji preuzimaju ili citiraju u medijima bez potrebne kontekstualizacije i kritičke distance. Isto tako, zamijećeno je da novinari/ke i voditelji/ce još uvijek u nedovoljnoj mjeri zauzimaju kritički stav i ne distanciraju se od diskriminatornih izjava javnih osoba u medijskom sadržaju, posebno u emisijama uživo, čime pridonose normalizaciji takvog govora u javnom prostoru.
Uočeno je i da u izvještavanju o osjetljivim temama i ranjivim skupinama, pojedini mediji neetičkim prikazom i uredničkim oblikovanjem prenose sadržaje iz javno dostupnih izvora, uglavnom sudskih presuda, uz senzacionalističko iznošenje intimnih i nepotrebnih detalja. Ova problematika najviše dolazi do izražaja u izvještavanju o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju. Istraživanja pokazuju da medijski prikazi nasilja nad ženama često iskrivljuju stvarnost te time reproduciraju rodno obilježene stavove prema nasilju nad ženama. To uključuje izostanak društvenog konteksta i priznanja sustavne naravi, zatim senzacionalizaciju nasilja nad ženama te okrivljavanje žrtve, iznošenje nepotrebnih intimnih detalja i slično”, navodi se u Izvješću.
Cjelovito Izvješće i njegov sažetak dostupni su na poveznicama:
Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu
Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu – Sažetak
