Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić svim ženama upućuje čestitku u povodu Međunarodnog dana žena (8. ožujka) i tom prilikom ističe kako na putu prema stvarnoj ravnopravnosti spolova stoji još puno prepreka koje je potrebno prevladati.
UN Žene, tijelo UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, izdalo je globalno upozorenje kako pravosudni sustavi, koji bi trebali štititi prava i vladavinu prava, podbacuju kada je riječ o ženama i djevojkama diljem svijeta. Podaci UN-a u 2026. pokazuju da žene na globalnoj razini imaju samo 64 % zakonskih prava koja uživaju muškarci, što ih izlaže diskriminaciji, nasilju i isključivanju u svim fazama života Unatoč kontinuiranom razvoju pravnog okvira, pozitivnim pomacima i činjenici da je ostvareni stupanj ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj i Europi u novije vrijeme najpovoljniji ikad, niz je zabrinjavajućih trendova koji zahtijevaju sustavno djelovanje ključnih aktera na svim razinama.
Nasilje nad ženama
Posebno zabrinjava problem nasilja nad ženama jer, prema europskim istraživanjima, svaka treća žena tijekom života doživi neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja, dok je značajan broj izložen psihološkom, ekonomskom ili digitalnom nasilju. Velik broj slučajeva i dalje ostaje neprijavljen, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem sustava zaštite žrtava i prevencije nasilja.
U Hrvatskoj je prethodnih godina, nažalost, zabilježen veliki broj kaznenih djela teškog ubojstva ženske osobe, tzv. femicida, kao i trend rasta prijave različitih oblika seksualnog uznemiravanja i nasilja. Prošla izvještajna razdoblja upućuju i na značajniji porast ukupnog broja kaznenih djela silovanja. Pritom ozbiljnu zabrinutost izaziva činjenica da većinu najtežih oblika nasilja prema ženama i dalje čine njihovi najbliži – supruzi, partneri ili bivši supruzi i partneri, ali i sinovi.
21. mjesto u Europskoj uniji
Kada je u pitanju područje rada, žene u Hrvatskoj čine 47 % ukupne radne snage i iako imaju viši stupanj obrazovanja, još uvijek su slabije plaćene od muškaraca, a njihova zastupljenost na vodećim i upravljačkim pozicijama znatno je niža. Žene zauzimaju manje od 30 % rukovodećih mjesta, dok je njihov udio u upravama velikih kompanija još manji, posebice u STEM područjima. One također nose najveći teret neplaćenog rada u kućanstvu, što ograničava njihove profesionalne mogućnosti i napredovanje na tržištu rada.
Žene moraju raditi 15,5 mjeseci da zarade onoliko koliko muškarci zarade u godinu dana, pokazuju podaci iz Indeksa rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE). Premda Hrvatska u tom smislu bilježi pozitivne pomake, u usporedbi s drugim zemljama Europske unije često se nalazi u donjim dijelovima ljestvica za mjerenje napretka, što ukazuje na potrebu nastavka dosljedne primjene svih raspoloživih mehanizama kojima se promiče i potiče ravnopravnost spolova.
Hrvatska je prema Indeksu rodne ravnopravnosti 2025. godine ostvarila 57,1 bod te se nalazi na 21. mjestu u EU. Ovaj rezultat uglavnom je posljedica slabijih rezultata u području moći (23. mjesto), rada (20. mjesto) i zdravlja (20. mjesto).
U području rada i moći očekuje se da provedba i izmjene zakona u skladu s europskim direktivama u narednom razdoblju donesu kvantitativne i kvalitativne pomake, no svakako će biti potrebno praćenje i uočavanje eventualnih manjkavosti u samoj primjeni i praksi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz studenog 2024. godine („Narodne novine“, br. 136/2024.), uvedena je obveza uspostavljanja uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru trgovačkih društava čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova tijelo je nadležno za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje rodne ravnoteže u procesu provedbe.
Politička participacija
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u političkom i javnom odlučivanju. Iako istraživanja pokazuju da veća zastupljenost žena doprinosi kvalitetnijem i uključivijem donošenju odluka, u mnogim predstavničkim tijelima njihov udio iznosi ispod 40 %.
U Vladi RH su četiri ministrice odnosno tek 22 posto ministarskih mjesta drže žene, dok je u Hrvatskom saboru slika pozitivnija sa 33 % žena u zastupničkim klupama. Međutim, Hrvatska nije izdvojen primjer jer prema podacima UN-a na svjetskoj razini žene čine tek oko 27 % zastupnika/ica u nacionalnim parlamentima. Na europskoj razini udio iznosi 31,8 %, što Hrvatsku stavlja iznad europskog prosjeka, a ovaj saziv Sabora ujedno je rekordan po broju zastupnica. Slijedom toga, važno je nastaviti snažnije poticati ravnopravnu participaciju žena u unutarstranačkim strukturama i na svim hijerarhijskim razinama .
Ujedinjeni narodi već desetljećima upozoravaju da se rodna ravnopravnost ne postiže dovoljno brzo te da bi prema sadašnjoj razini napretka svijetu moglo trebati više od 130 godina da se postigne puna ravnopravnost žena i muškaraca. Međunarodni dan žena stoga nije samo simboličan datum, već podsjetnik na obvezu kontinuiranog rada na uklanjanju rodnih nejednakosti. Potrebno je dodatno jačati politike jednakih plaća, osigurati veću zastupljenost žena u procesima odlučivanja, unaprijediti sustav usklađivanja poslovnog i privatnog života te osigurati učinkovitiju zaštitu od svih oblika diskriminacije i nasilja. Pravobraniteljica pritom opetovano ističe važnost edukacije i obrazovanja na svim područjima i razinama usmjerene na prevenciju i suzbijanje rodnih stereotipa te nasilja.
Pravobraniteljica će, kao i dosad, unutar svoje nadležnosti tražiti dosljedno poštivanje svih zakona i međunarodnih dokumenata, pratiti rad državnih i lokalnih tijela na postizanju rodne ravnopravnosti te zahtijevati uklanjanje diskriminatornih praksi.
Na kraju vrijedi podsjetiti da su razvoj prava žena i približavanje stvarnoj ravnopravnosti spolova postupan, dugotrajan i zahtjevan proces o čemu svjedoči UN-ova vremenska linija s pregledom razvoja od polovice 19. stoljeća sve do danas.
