Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom je priopćenju vezano za nedavni slučaj napuštanja novorođenčeta na Korčuli pozvala medije na odgovorno izvještavanje u ovakvim i sličnim situacijama. Podsjetila je da mediji trebaju uzimati u obzir ranjivu životnu situaciju osobe i imati senzibilan pristup te svojim izvještavanjem ne pridonositi stigmatizaciji, etiketiranju i stvaranju predrasuda prema manjinskim i ranjivim skupinama hrvatskoga društva. U nastavku prenosimo priopćenje u cijelosti:
Povodom slučaja napuštanja djeteta na Korčuli, gdje je policija zaprimila prijavu o majci koja je ostavila svoje novorođenče u košari, a o kojem mediji iscrpno izvještavaju proteklih dana te o kojem je Ženska mreža Hrvatske objavila priopćenje, Pravobraniteljica je odgovorila na medijske upite te ovim putem skreće pažnju na nekoliko važnih čimbenika u okviru anti-diskriminacijskih načela i principa medijskog izvještavanja.
Iz pozicije načela ravnopravnosti spolova, slučaj poput predmetnoga nužno je sagledati u kontekstu intersekcionalnosti, izrazito kompleksne životne situacije koja je dovela do čina koji predstavlja sumnju na kazneno djelo napuštanja djeteta i izloženosti majke rizicima višestruke diskriminacije po osnovama spola, bračnog i obiteljskog statusa, nacionalnog i socijalnog podrijetla, etničke pripadnosti i društvenog položaja.
Ovaj slučaj ogledni je primjer na koji način reproduktivne specifičnosti ženskog spola samom prirodom stvari utječu na dovođenje žena u nepovoljan položaj. U slučajevima napuštanja djeteta u pravilu se uvijek radi o majci kao osumnjičenoj za počinjenje tog kaznenog djela, a ne ocu. Taj podatak nažalost nije pretjerano iznenađujući ako se uzme u obzir da je u slučajevima u kojima dolazi do odluke o napuštanju djeteta (koja je zasigurno odluka najteže prirode koja može proizaći iz osjećaja besperspektivnosti) najčešće posrijedi vrlo nesređena i disfunkcionalna obiteljska situacija u kojoj partneri ne postupaju sasvim promišljeno i odgovorno jedni prema drugima, a još manje prema djetetu. Premda odgovornost u smislu odgovornog spolnog ponašanja i obiteljskog planiranja prije rođenja djeteta te savjesnog postupanja oba partnera nakon rođenja djeteta, leži jednako i na majci i na ocu, slučajevi u kojima je prisutna iznimno visoka razina disfunkionalnosti u partnerskim odnosima najčešće imaju takav ishod da sva odgovornost pada na leđa žene.
U ovom slučaju dodatna nepovoljna okolnost je činjenica što se radi o stranoj državljanki s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, kao i nesigurnost oko radnog odnosa, o čemu najbolje svjedoči informacija koju su prenijeli mediji o tome da je žena uspješno prikrivala svoju trudnoću za vrijeme cijelog trajanja iste, najvjerojatnije iz straha od gubitka posla i prava na prebivalište. Sve okolnosti koje prenose mediji ukazuju na potrebu sinergijskog djelovanja hrvatskog društva u cjelini, od državnih institucija do lokalne zajednice, kako bi se uzimala u obzir osjetljivost situacije u kojoj se nalaze žene u ovakvim i sličnim slučajevima u kojima odgovornosti vezane uz trudnoću, porod i roditeljstvo u potpunosti padaju na njihova leđa, dok se istovremeno nalaze u nezavidnoj i ranjivoj životnoj situaciji suočene s rizikom od gubitka posla, siromaštva i besperspektivnosti. Navedeno mediji uglavnom uopće nisu problematizirali, već je naglasak bio na ženinom nacionalnom i socijalnom podrijetlu te društvenom položaju, kao i na detaljima intimne prirode iz njezinog života vezano uz bračni i obiteljski status, od kojih su brojni od njih upitne točnosti budući da se oslanjaju na glasine i priče iz lokalne zajednice. Na taj način pojedinosti iz privatnog života žene postale su predmet javne rasprave i ženu izložile dodatnom riziku od stigmatizacije.
Ovakvi alarmantni slučajevi najbolji su pokazatelji od koliko presudne važnosti je edukacija u smislu njihove prevencije, kao i potreba osvještavanja i senzibiliziranja građanstva o važnosti stvaranja poticajne i pozitivne atmosfere tolerancije i prihvaćanja temeljene na međuljudskom povjerenju, kako bi zajednica u cjelini pravovremeno reagirala, identificirala poteškoće i bila u poziciji na vrijeme osigurati potrebnu podršku i pomoć onima kojima je potrebna. Odgovornost u tom smislu također snose i mediji koji moraju njegovati senzibiliziran pristup, izbjegavati senzacionalistički naglasak na vijestima koje prenose te pridavati pažnju potrebi poštivanja prava na privatnost, koje je u teškim egzistencijalnim slučajevima poput ovoga zasigurno potrebno poštivati u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga je važno da mediji ovakve vijesti nastoje prenositi na način koji je lišen rizika od stigmatizacije, etiketiranja i poticanja na stvaranje predrasuda i animoziteta prema manjinskim i ranjivim skupinama u hrvatskom društvu.
U cilju uvida u cjelokupan slučaj, Pravobraniteljica je od Ministarstva unutarnjih poslova zatražila izvješće o postupanju i utvrđenim činjenicama te će javnost o tome izvijestiti po završetku postupanja nadležnih tijela.