Muškarci se u medijima uglavnom pojavljuju u aktivnim socijalnim ulogama, dok se žene ograničava na pasivnije uloge što može dovesti do nejednake zastupljenosti u raznim kontekstima, uključujući političke, ekonomske, društvene, akademske, vjerske, kulturne i sportske kontekste, ističe se u Prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU-u.
Među različitim stereotipima koji utječu na sliku o ženama i muškarcima prevladava seksualizacija ženskog tijela, što je posebno vidljivo u tabloidima i oglašavanju. Erotizacija nasilja i objektivizacija žena u medijima posebno negativno utječe na borbu za iskorjenjivanje nasilja nad ženama.
Naglašavajući ulogu medija kao posrednika u društvenim promjenama, kao i njihov utjecaj u oblikovanju javnog mišljenja Europski parlament u Prijedlogu rezolucije navodi (ovdje sažete) preporuke:
- u medijskim organizacijama protokolima utvrditi standarde za pozitivno prikazivanje žena u oglašavanju, vijestima, izvješćivanju, produkciji ili emitiranju;
- ekonomski argumenti ne mogu biti izgovor za nastavak rodnih stereotipa u medijskom sadržaju;
- ukazivati na činjenicu da stereotipi u oglašavanju i drugim medijskim proizvodima imaju potencijalni učinak na socijalizaciju djece i potom na način na koji djeca vide sama sebe, svoje članove obitelji i vanjski svijet;
- relevantni dionici i tijela vlasti trebaju riješiti problem oglašavanja kojim se neizravno potiče razvoj poremećaja prehrane kao što je anoreksija, te poduzeti ostale mjere kako bi se najosjetljivije osobe, na primjer djevojčice i djevojke, zaštitilo od takve vrste sadržaja;
- poticati medijsku pismenost kako bi se (posebno) mlade potaknulo na razvoj vještina kritičkog razmišljanja te kako bi im se pomoglo da identificiraju seksističke prikaze i diskriminaciju, rodno uvjetovano nasilje, nasilje na internetu, govor mržnje itd.
- medijske sadržaje, uključujući oglašavanje, povezane s planiranjem obitelji, spolnim i reproduktivnim pravima, zdravljem majki i djece te osposobljavanjem u istoj mjeri usmjeriti na muškarce i žene;
- oglašavanje iskoristiti kao učinkovit alat za osporavanje stereotipa;
- stručnjacima u medijskom sektoru, uključujući one na rukovodećim položajima, staviti na raspolaganje kontinuirano obrazovanje o rodnim prikazima u medijskim sadržajima;
- posebna pozornost treba se posvetiti obuci o tome kako mediji izvještavaju o slučajevima nasilja nad ženama;
- propisima koje izdaju tijela nadležna za medije i komunikaciju potrebno je utvrditi kriterije kojima će se zajamčiti odsustvo stereotipa u prikazima žena i djevojčica i da se njima predvidi mogućnost uklanjanja ili suspendiranja uvredljivog sadržaja;
- specijalizirane organizacije, kao što su nacionalna tijela za ravnopravnost i ženske nevladine organizacije, trebaju biti uključene u nadzor nad provedbom tih propisa;
- rodnu ravnopravnost uvrstiti u nastavne planove u okviru diplomskih i poslijediplomskih studija novinarstva i komunikologije;
Više o preporukama pročitajte OVDJE.
